Iako podupiru ovakve zakonske izmjene, poglavito motive zbog kojih su predložene, neki zastupnici upozoravaju na nedorečenosti u zakonu.
Neusklađenost plaća na državnoj i entitetskoj razini, kao i poboljšanje statusa službenika, vojnika i policajaca, neki su od razloga zbog kojih je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana usvojila izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Prošao zakon, što slijedi?
Zakon je prošao oba doma, a njegov predlagatelj, izaslanik Džemal Smajić, podsjeća da je Vlada Federacije BiH donijela odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu, kojom je propisano da se najniža plaća u 2025. godini utvrđuje u neto iznosu od 1000 KM, dok se u Republici Srpskoj najniža plaća za poslove za čije se obavljanje zahtijeva najmanje srednje stručno obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje u bruto iznosu od 1426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 maraka.
Istodobno, u institucijama Bosne i Hercegovine najniža plaća za NSS iznosi 720 KM ili za vojnika 1140 KM. Zakonskim izmjenama definiraju se novi koeficijenti za obračun plaće za pozicije od vojnika do poručnika za profesionalne vojne osobe, od policajca do mlađeg inspektora za policijske službenike te od NSS do samostalnog referenta VŠS za zaposlenike.
Zakonom se osigurava da nitko od zaposlenih vojnika, policajaca zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine ne prima plaću manju od 1000 KM, uključujući povišice za pripadnike policijskih struktura i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Za provedbu ovog zakona potrebna su dodatna financijska sredstva u proračunu institucija Bosne i Hercegovine u iznosu od 64,014.971 KM, a kako bi ukupno oko 13.000 zaposlenih dobilo povećanje plaća.
Dio onih koji su glasovali za predloženi zakon ističe kako se time dodatno spriječilo slabljenje državnih institucija i odlazak zaposlenih u entitetske službe. To bi se, izvjesno je, događalo u određenoj mjeri ako bi pripadnici Oružanih snaga BiH, kao i policijske strukture na državnoj razini, imali manje minimalne plaće od policajaca na entitetskoj ili županijskoj razini.
Iako podupiru ovakve zakonske izmjene, poglavito motive zbog kojih su predložene, neki zastupnici upozoravaju na nedorečenosti u zakonu. Zastupnik Nihad Omerović izrazio je nadu da će zakon što prije stupiti na snagu zbog svoje ozbiljnosti, ali dodaje i da ima niz nedostataka. Kao osnovne naveo je nepostojanje jasno definirane metodologije povećanja koeficijenta i nejasnu distribuciju povećanja koeficijenta.
Problemi s kadrovima
- U određenim dijelovima postoji približno poklapanje platnih razreda i veliki problem predstavlja nedovoljno povećanje koeficijenata za pripadnike Oružanih snaga i Granične policije - kazao je zastupnik Omerović. Upravo Oružane snage i Granična policija Bosne i Hercegovine imaju najviše problema s kadrovskim popunjavanjem.
Riječ je o kroničnom problemu koji je djelomično posljedica nedovoljnih financijskih sredstava koja su izravno uvjetovana (ne)usvajanjem državnog proračuna. To se odnosi na Graničnu policiju koja čeka na popunu mjesta više od 800 policijskih službenika.
Oni koji rade na graničnim prijelazima žale se i na uvjete rada, a slično je i s vojskom. Dodatni problem za Oružane snage Bosne i Hercegovine je što za karijeru vojnika postoje dobna ograničenja, a sama primanja vojnika do sada su bila takva da se relativno malo mladih osoba prijavljuje na natječaje za popunu vojnog kadra.
Povećanjem plaća, odnosno njihovim izjednačavanjem s onima na entitetskoj razini, stvaraju se barem djelomični preduvjeti da se poveća zanimanje za pridruživanje Oružanim snagama BiH. Dodatni izazov za Oružane snage Bosne i Hercegovine je i obveza odgovarajuće nacionalne zastupljenosti pri kadrovskoj popuni. Uz veće plaće i bolji status, i taj problem trebao bi postati lakše rješiv.
