Rješavanje tog pitanja u obostranom je interesu te je za očekivati daljnje angažiranje i tijela Bosne i Hercegovine i tijela Republike Hrvatske.
Pitanje graničnog prometa u ovom je trenutku od suštinskog značaja za Bosnu i Hercegovinu i njezino gospodarstvo, ali i brzinu putničkog prometa, a poglavito uslijed činjenice da od jeseni počinje s postupnom primjenom novi elektronički sustav ulaska i izlaska iz Europske unije (EES), a koji će u prošlost poslati pečatiranje putovnica, uz uvođenje biometrijskih podataka, odnosno skeniranje.
U tom kontekstu treba uputiti na činjenicu da je BiH dobila novi suvremeni granični prijelaz na sjeveru zemlje - Svilaj, dok bi do kraja ove godine trebao zaživjeti još jedan - GP Gradiška.
Nužnost uvrštavanja
Oba ova prijelaza značajno će utjecati na podizanje brzine i učinkovitosti prometa, smanjujući zastoje, međutim, ni jedan ni drugi neće moći raditi u punom kapacitetu sve dok ne budu uvršteni u međudržavni dokument koji će kategorizirati prijelaze. Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za Večernji list je potvrđeno kako novi prijelaz u Gradišci u skladu sa sporazumom ne postoji te je nužno da bude uvršten u dokument. Ni GP Svilaj nije uvršten u postojeći sporazum, već Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku kojom se ovaj prijelaz otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije).
- U skladu s prethodno spomenutim nužno je da nadležna tijela BiH i Hrvatske što žurnije donesu novi sporazum o graničnim prijelazima ili eventualno usvoje aneks postojećeg sporazuma kako bi kategorizacija spomenutih dvaju prijelaza bila riješena - navela je Darjana Maglov, glasnogovornica u Odjelu za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za neizravno oporezivanje.
Na nedavnom sastanku predstavnika Uprave za neizravno oporezivanje i Carinske uprave Republike Hrvatske u organizaciji Prometne zajednice poručeno je kako je glavni uvjet da se nova lokacija GP Gradiška uvrsti u sporazum o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske uz napomenu kako se ni granični prijelaz Svilaj ne nalazi u važećem sporazumu o graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, već ovaj prijelaz trenutačno funkcionira na bazi privremenog rješenja kao prijelaz za međunarodni promet putnika i samo određenih vrsta roba.
U oba slučaja riječ je o pitanju koje treba rješavati bilateralno, no takvo što potrebno je uraditi što je prije moguće, pogotovo s obzirom na rastuće izazove s kojima se suočava bosanskohercegovačko gospodarstvo koje je uvelike ovisno o izvozu na tržišta Europske unije, ali i o uvozu različitih repromaterijala. Na sastanku je zaključeno kako nadležna tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske žurno moraju pristupiti izradi novog sporazuma o graničnim prijelazima ili eventualno usvojiti aneks postojećeg sporazuma
kako bi postojala kategorizacija i pravna osnova za funkcioniranje GP Gradiška i GP Svilaj. Nakon preciziranja kategorije ovih prijelaza bit će poznato i što se sve može i treba učiniti u smislu popravka infrastrukture na postojećim lokacijama kako bi promet putnika i roba bio što brži i jednostavniji, s puno manje zadržavanja.
Ekonomski značaj
U gospodarskom smislu važnost otvaranja i adekvatnog opremanja graničnih prijelaza od suštinskog je značaja ako se pogledaju službene brojke prelazaka teretnih vozila, ali i financijskih iznosa robne razmjene.
Struka je suglasna s navedenim mišljenjem kako bi preko graničnih prijelaza Svilaj i Izačić morao biti omogućen prijevoz svih vrsta roba (status BIP), a preko graničnih prijelaza Orašje, Kamensko i Ivanica prijevoz roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli. Rješavanje tog pitanja u obostranom je interesu te je za očekivati daljnje angažiranje i tijela Bosne i Hercegovine i tijela Republike Hrvatske.
