Nakon pokolja u Trusinu se Hrvati nisu vratili

Polaganjem vijenaca i molitvom danas je u selu Trusina kod Konjica obilježena 32. godišnjica zločina nad Hrvatima tog kraja, a kojeg su 1993. godine počinili pripadnici tzv. Armije RBiH.

Zločin se dogodio u jutarnjim satima, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene “Zulfikar”, kada su ubili 22 Hrvata, od čega 16 civila, te 8 zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Ubijeni su bili starci, žene, djeca, bili su nenaoružani, nezaštićeni, nesposobni braniti se i nije bilo nikakvog razloga da ih se ubije. Isto tako, i zarobljeni, razoružani vojnici su pobijeni, što je veliko zlo. Ovakve događaje moramo obilježavati i da bismo osvijestili da zlo nikada ne spava.

Sud BiH je zbog zločina u Trusini dosad pravomoćno osudio bivše pripadnike tzv. Armije BiH Edina Džeku, i to na 13 godina zatvora, dok je Rasema Handanović temeljem sporazuma o priznanju krivnje osuđena na pet i pol godina zatvora. Na 15 godina zatvora osuđen je Nihad Bojadžić, Nedžad Hodžić dobio je 12 godina, a Mensur Memić deset godina zatvora.

Nalogodavci se i danas šetaju na slobodi.

Inače, Konjic je jedna od općina koju su muslimanske snage gotovo potpuno etnički očistile od Hrvata.

U općini Konjic je, po popisu stanovništva 1991., živjelo 11513 Hrvata i činili su 26,23% ukupnog stanovništva. Na osnovu rezultata popisa iz 2013., a koji se podudaraju sa podacima sa kojima raspolaže Biskupska konferencija, broj Hrvata u Konjicu danas je tek 1553 osobe, što čini tek oko 5% od ukupnog stanovništva i u kontinuiranom je opadanju.

Hrvati su u Konjicu i okolici sustavno protjerivani ubijanjem zarobljenika civila, djece i pripadnika HVO-a: u Gostovićima, Orlištu, Bušćaku, Vrci, Radešini, Dubravici, Podhumu, Zaslivlju, Orahovici i dr.

Osim toga, tzv.Armija je za vrijeme rata imala dobro organizirane akcije odvođenja Hrvata u logore poput onih koji su bili locirani u dvorani u Konjicu, u kavani Studenac u Pokojištima, u O.Š. Maksima Kujunždića Čelebići, O.Š. Podorašac, O.Š. Spiljani i druge. Najveći zločini su se dogodili u Trusini gdje je ubijeno 22 ljudi, od kojih 18 civila, te u Klisu, gdje su tzv. Armija BiH i mudžahedini ubili 86 Hrvata. Samo u Klisu je, po popisu iz 1991., prije rata živjelo, 3962 Hrvata, danas ih nema niti stotinu i uglavnom su starije dobi.

Proces protjerivanja je nastavljen i godinama nakon rata sustavnim onemogućavanjem povratka ubojstvima Hrvata, poput onoga obitelji Anđelić na Badnjak 2002. godine, te pljačkanjem, uništavanjem imovine i vjerskih objekata Hrvata.