EU uveo protumjere na američke carine za aluminij i čelik

Protumjere će stupiti na snagu nakon što se zaključe interni postupci Komisije i objavi provedbeni akt, a carine će se početi naplaćivati od 15. travnja, objavila je Komisija, piše Hina.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da su sve države članice glasale za, osim jedne - Mađarske. “EU smatra američke carine neopravdanim i štetnim, nanoseći ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnom gospodarstvu. EU je jasno izrazila svoju sklonost pronalaženju ishoda pregovora sa SAD-om, koji bi bili uravnoteženi i obostrano korisni”, navodi Komisija u priopćenju.

Komisija dodaje da se ove protumjere mogu obustaviti u bilo kojem trenutku, ako SAD pristane na pošten i uravnotežen ishod pregovora.

Vrijednost europskog izvoza aluminija i čelika u SAD iznosi 26 milijardi, što bi po 25-postotnoj stopi trebalo donijeti Amerikancima prihod od 6,5 milijardi, pod uvjetom da se zadrži isti opseg razmjene. Europski odgovor na te carine obuhvaća robu nešto niže vrijednosti, oko 22 milijarde eura. Popis uključuje poljoprivredne i industrijske proizvode poput soje, mesa, duhana, željeza, čelika i aluminija. Popis uključuje i perad, drvo, motocikle, neke plastične proizvode, šminku, električnu opremu. S popisa je skinut burbon, nakon pritiska Francuske i Italije jer je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama od 200 posto na europska vina i šampanjac.

Sjedinjene Države uvele su 12. ožujka carine od 25 posto na uvoz aluminija i čelika iz cijelog svijeta. Naknadno su od 3. travnja na snazi američke carine također od 25 posto na sve automobile i dijelove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Danas su stupile na snagu i tzv. recipročne carine, koje je američka administracija uvela za 60-ak zemalja u različitim postocima. Europskoj uniji odrezali su 20 posto. Europska komisija je najavila da će sljedeći tjedan objaviti plan svoga odgovora i za druga dva paketa carina - na automobile i dijelove te na recipročne carine.

Nakon toga uslijedit će konzultacije s državama članicama prije nego što Komisija objavi konkretan prijedlog, o kojem će se onda glasati.

Današnja odluka donesena je na Odboru za trgovinske barijere. Riječ je postupku u okviru komitologije, što u praksi znači da Komisija može donijeti odluku ako se tome ne usprotivi kvalificirana većina (55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a). U slučaju da nema kvalificirane većine ni za ni protiv prijedloga, Komisija može samostalno donijeti odluku.

Komisija je nadležna za trgovinsku politiku EU-a. Budući da je ovdje riječ o provedbenom aktu Komisija ga može donijeti, ali uz kontrolu država članica, što se u žargonu EU-a naziva komitologija. Tu kontrolu države članice ostvaruju kroz posebne odbore u čiji sastav ulaze predstavnici vlada država članica, a predsjedava im predstavnik Komisije.