Hrvatska ukinula popis stanovništva

Sabor je danas, tri mjeseca od provedene rasprave na plenarnoj sjednici, izglasao sa 116 glasova "za", tri suzdržana i pet "protiv" Zakon o središnjem registru stanovništva koji je trebao stupiti na snagu još 1. siječnja i čijim će ustrojavanjem prestati potreba za Popisom stanovništva.

Zakonom se ustrojava središnji registar stanovništva, koji će zamijeniti Popis stanovništva. Bit će to elektronički vođena službena evidencija u koji će se automatski povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, tj. Porezna uprava.

Podaci bi se trebali automatski ažurirati sa svakom promjenom u realnom vremenu. U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj te podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske.

Svaka osoba će od Porezne uprave moći zatražiti uvid u svoje podatke

Sadržavat će obvezne podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području RH prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, što podrazumijeva OIB, podatke o rođenju, smrti i državljanstvu, braku ili životnom partnerstvu, roditeljima i djeci, skrbnicima, prebivalištu i boravištu, invaliditetu.

Ti će podaci, ističe Vlada, omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva te će se koristiti za bolje ciljanje mjera socijalne politike, socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

Za svaku osobu upisanu u Središnji registar generirat će se podaci o srodstvu i kućanstvima. Digitalnom razmjenom podataka građani će se administrativno rasteretiti u provedbi pojedinih postupaka, a svaka će osoba moći od Porezne uprave zatražiti uvid o svojim podacima.

Registar će imati i poseban dio koji može sadržavati podatke o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, vjeri, materinskom jeziku te nacionalnosti, ali samo na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava.

Rasprave održane u srpnju i prosincu prošle godine

Saborski zastupnici su prijedlog Zakona raspravili kroz dva čitanja - još u srpnju i prosincu prošle godine, no sve do sada čekalo se njegovo stavljanje na dnevni red glasanja. Predsjednik Sabora to je učinio nakon što ga je Vlada s nekoliko nedavno podnesenih amandmana izmijenila i doradila.

Puna primjena Registra trebala je krenuti od lipnja 2026. i od tada bi on - a ne više Popis stanovništva iz 2021. - bio središnja baza podataka o demografskoj strukturi Hrvatske. No, izuzetak se trebao odnositi na nacionalne manjine.

Prema prvotnom prijedlogu, službeni podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine ipak su trebali ostati temelj za ostvarivanje prava nacionalnih manjina sve do 31. prosinca 2033. godine.

A to znači da bi do 31. prosinca 2033. nacionalne manjine imale pravo na svoje saborske zastupnike, lokalne vijećnike, zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika, dožupane, na manjinska vijeća i predstavnike kao i na ravnopravnu upotrebu manjinskog jezika temeljem Popisa iz 2021. godine, a da bi se tek od 2034. godine prava manjina temeljila na podacima iz Središnjeg registra stanovništva.

Grmoja: Čemu Registar stanovništva ako se neće koristiti?

Ovo su najviše kritizirali mostovci. Njihov zastupnik Miro Bulj tražio je brisanje tog članka 45. smatrajući da se takvim rješenjem "manjine stavlja u privilegiran položaj u odnosu na Hrvate, da je riječ o etnobiznisu i zadržavanju političkih pozicija".

Vlada je to sada promijenila - izmijenila je članak 45. stavak 1., kojim se definira da se do 31. prosinca 2033. sva prava, ne samo pripadnika nacionalnih manjina, nego i hrvatskog naroda, a koja su uvjetovana utvrđenim udjelom u ukupnom broju stanovništva i brojem pripadnika nacionalnih manjina utvrđuju na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. godine, a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.

Mostov Nikola Grmoja upitao je čemu onda Registar stanovništva ako se neće koristiti. "Amandmanom Vlade praktički odgađamo primjenu registra do 2033. godine samo kako bi neki zadržali prava, a tu mislim na nacionalne manjine, koja koriste, a na temelju nerealnog broja", ustvrdio je Mostov Nikola Grmoja.

Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) poručio je kako je Grmoja uvrijedio sve zastupnike nacionalnih manjina iznoseći neistine, na što je Mostov zastupnik uzvratio kako je samo upozorio na činjenicu da se odgađa primjena registra čak do 2033. godine.

"Ne odgađa se, a dopuna između prvog i drugog čitanja odnosi se na to da je u prvom čitanju bilo propušteno da se Zakon uskladi s ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina jer s 1. siječnja 2026., po tome, ne bi bio niti jedan pripadnik nacionalne manjine u Hrvatskoj, što bi bilo protuustavno", naglasio je Bilek.