Hoće li padati kamatne stope na kredite u BiH?!

Snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije značajnije utjecalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno raste kreditno zaduživanje građana, koje je samo u Federaciji BiH ukupno poraslo za 10 posto.

Od lipnja prošle godine ESB je snizio ključne kamatne stope pet puta, ističući da bi pristupačnije cijene kredita za gospodarstvo i građane trebale potaknuti potrošnju i ulaganja.

"Ublažavanje politika ESB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU-a", ocjenjuju iz Agencije za bankarstvo FBiH u razgovoru za Fenu.

Dodaju da kamatne stope za kredite namijenjene gospodarstvu i građanima ne pokazuju značajne razlike u odnosu na one koje su bile ugovorene u proteklih pet godina, a izvjesno je da će se ovakav odnos ili stanje tržišta zadržati i u nastavku godine.

Iznimno, kako kažu, rizici poremećaja mogu biti vezani za unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Raste kreditna zaduženost građana

Prema preliminarnim podacima s krajem 2024. godine, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto.

Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u Federaciji BiH na dan 31. prosinca 2024. godine iznosila je 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. godine.

Istovremeno, ukoliko se promatraju samo potrošački krediti, oni su iznosili 7,3 milijarde KM i imali su stopu rasta od 7 posto u odnosu na kraj 2023. godine.

"U strukturi kredita za opću potrošnju, iako i dalje najveće učešće imaju potrošački nenamjenski krediti, primjetna je njihova stagnacija u odnosu na prethodnu godinu. Kod ostalih kategorija kredita s većim učešćem u kreditima za opću potrošnju, zabilježen je rast potrošačkih namjenskih i hipotekarnih kredita, kao i kartičnih proizvoda koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja", navode iz Agencije.

Takva struktura može upućivati na umjeren rast potrošnje ili fokus potrošnje na trajna dobra.

Stambeni krediti su prema preliminarnim podacima s 31. prosinca 2024. godine iznosili 2,1 milijardu KM i rasli su za 18 posto, odnosno 327 milijuna KM, u odnosu na kraj 2023. godine.

Objašnjavajući promjene vezane uz kretanja kamatnih stopa, iz Agencije ističu da su u Federaciji BiH njihovim mjerama ublaženi ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi značajnog rasta razine kamatnih stopa iz EU-a.

"U nastavku godine, kretanja i trendovi iz EU-a mogu biti vidljivi na našem tržištu i to samo na kreditima kod kojih je u proteklim godinama zabilježena promjena ili rast, tek kada referentne stope i stope koje nameće ESB padnu na razinu od 2 posto ili niže, što je zapravo i ciljana razina koja osigurava odgovarajuće uvjete za gospodarski rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima", navode iz Agencije.

Dodaju kako se u ovom trenutku treba nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u gospodarstvima za koja je Bosna i Hercegovina vezana.

Naknade na bankarske usluge

U kontekstu naknada na bankarske usluge, u razdoblju od 2022. do 2024. godine evidentne su promjene kod banaka koje posluju na teritoriju Federacije BiH.

Agencija ima zakonska ovlaštenja prikupljati i objavljivati usporedne prikaze naknada koje se naplaćuju pravnim osobama. Kada su u pitanju fizičke osobe, banke u 2024. godini imaju u ponudi usluge koje su cjenovno usklađene s potrebama financijske inkluzije.

S tim u vezi, Agencija je donijela Odluku o mjerama za jačanje financijske inkluzije i održivog poslovanja banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/23) s primjenom od 31. ožujka 2024. godine.

"U nastavku 2025. godine, izvjesna su daljnja prilagođavanja zakonskog okvira čime bi se Agenciji dala dodatna ovlaštenja za jačanje transparentnosti ponude osnovnih bankarskih usluga s učincima i na cjenovnu prihvatljivost. Uz zadržavanje i jačanje dinamičnog tržišta i konkurencije, osnovne bankarske usluge, posebice digitalni modeli poslovanja, mogle bi postati pristupačnije za većinu korisnika", zaključuju iz Agencije za bankarstvo BiH.