BiH ima tolike resurse, a ovisna je o uvozu.
Uznemirujuće je zazvučala vijest kako Bruxelles planira zabraniti uvoz prehrambenih proizvoda u Europu. Iako bi nas takva vijest u nekim vremenima radovala, u razdoblju kad većina europskih država ne proizvodi dovoljno hrane jasno je zašto vlada panika.
Iako BiH formalno nije u Europskoj uniji, u vremenima kad sve puca po šavovima Europi je bitna Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje koje nisu unutra, a mogu dati doprinos da se Europa pojača.
Uvode se zabrane
BiH već dugo nastoji svoje zakone uskladiti s europskima. Naravno da štekamo u većini stvari i da nemamo takvu moć da bismo se nosili s razvijenim europskim zemljama i zakonodavstvom, u mnogo slučajeva ipak se kreće(mo) te, na guranje prvog i najbližeg susjeda u svakom smislu, Hrvatske, BiH radi pomake. U ovom pak slučaju situacija nije nimalo jednostavna.
Sjetit ćemo se panike iz 2020. godine, kad je nastupio "lockdown", a hrana iz uvoza ostala na vratima BiH. Još kad je netko pustio vijest, a vjerojatno opet zli mediji, da loše stojimo s robnim rezervama, ljudi su, unatoč pandemiji, pohrlili kupiti što se kupiti da, pa da nas je zločesti virus zatvorio i na godinu dana, čini se, kako se tada postupalo, da bismo mogli preživjeti i apokalipsu, piše Večernji list. Srećom, toliko dugo nije trajalo, a poslije se počela buditi svijest o važnosti domaće proizvodnje.
Gotovo je svatko 2020. nešto posijao ili posadio za osobne potrebe i ta se rečenica, o važnosti takve proizvodnje, ako već nećemo širiti, tih dana itekako proširila, međutim, čim smo osjetili da stvari mogu funkcionirati i u pandemiji, čim smo se suživjeli s virusom, nastavili smo kupovati hranu i vratili se starim navikama, rekordnom uvozu prehrambenih proizvoda. Danas, kad se svijet nedvojbeno ponovno mijenja i kad je izreka "postoje desetljeća u kojima se ništa ne događa i tjedni u kojima se događaju desetljeća", snažna kao u najgorim, ratnim vremenima, opet smo došli do rasprava o važnosti proizvodnje hrane za vlastite potrebe.
- Ako EU uvede mjere o zabrani uvoza određenih prehrambenih proizvoda, neke države koje ne proizvode dovoljno naći će se u problemu. Jer ovdje sada nije riječ o povećanju carina, pa da možemo tvrditi da će određenog proizvoda biti, pa i po većoj cijeni, već se ovdje radi o nekim recipročnim mjerama kojima Europa planira odgovoriti onima koji nju kažnjavaju. Amerika je povećala carine Europi, sad Europa planira uzvratiti. Naravno, lako je moguće za očekivati povećanje cijena jer će neke proizvode biti preskupo uvoziti, a morat će se jer su nužni - priča nam analitičar koji prati trgovinska zbivanja u posljednje vrijeme.
Kaže da će proizvodnja hrane za osobne potrebe postati nešto što je nužno, a ne nešto što je trend. - Mi smo, rekao bih, čudni u tim stvarima. Ako netko sadi, onda i mi počnemo saditi jer je to popularno, to smo radili sa smiljem jer smo mislili da bismo svi trebali zaraditi. Tako je bilo u još nekoliko navrata oko nekih voćarskih i povrtlarskih kultura. Međutim, ovo je drukčija situacija, sijat ćemo i saditi jer je to nužno. Moramo osvijestiti da se nećemo prehraniti bez vlastite proizvodnje i to nije dizanje panike, nego realnost.
Svijet postaje neprepoznatljiv, uvoz hrane već postaje otežan, kvaliteta hrane koja nam dolazi postaje sve niža, svako malo netko u nečem uvoznom pronađe nešto što nema veze s tom hranom. Jednostavno, situacija s prehrambenim namirnicama nije dobra i zato treba apelirati na ljude da uzgajaju nešto za svoje potrebe jer živimo u turbulentnim vremenima te je za nadati se da se nikakva katastrofa neće dogoditi, a živjeti nam je i raditi kao da je to samo pitanje vremena - ispričao je sugovornik.
Vode ima, a uvozimo je
BiH je ovisna o uvozu hrane i tu pričamo o milijardama maraka uvoznih prehrambenih proizvoda. Dovoljno je reći da zemlja koja leži na vodi u stotinama milijuna maraka uvozi vodu. Nadalje, u analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH sa svijetom za 2023. godinu navodi se da BiH nedostaje i dovoljnih količina sirovina za preradu, zbog čega uvozi gotovo sve vrste poljoprivrednih proizvoda.
Također, BiH svoju poljoprivredu nije uspjela ni prestrukturirati, ni osuvremeniti, ni dovoljno razviti, niti smo postali konkurentni. Jednostavno, država u kojoj nekoć nije bilo ni pedlja zemlje na kojem se nešto nije radilo, danas je zapuštena, uglavnom se priča o svakodnevnim jadikovkama, a radna etika nas ne krasi kao nekad. Postoji ona brutalna istina koja se često spominje, a rijetko zapisuje, a glasi - da smo u BiH radili kao u Njemačkoj, gdje bi nam bio kraj...
Vremena još ima
U složenim vremenima moramo zasukati rukave i početi nekako, a boljeg početka od proizvodnje hrane teško je pronaći, pogotovo kad uvoz hrane postaje upitan...
