Nažalost, obnovljivi izvori energije opskrbljuju manje od 16% ukupne energije koju trenutačno trošimo u svijetu.
Klasični načini proizvodnje električne energije zasnovani na fosilnim gorivima spadaju među najveće zagađivače životne sredine. Stoga se nastoji prijeći na obnovljive izvore energije, što se smatra budućnošću.
Klimatski think-tank Ember objavio je svoje izvješće o proizvodnji struje u svijetu za prvu polovinu 2024. godine, a može se vidjeti da su u Europskoj uniji obnovljivi izvori energije proizveli više struje od fosilnih goriva. Kako stoji u izvješću, obnovljivi izvori energije (solarne i vjetroelektrane) proizveli su 30 posto, dok su fosilna goriva (nafta, plin, ugljen) pala na 27 posto struje za prvih šest mjeseci 2024. godine.
Preuzeli primat
Obnovljivi izvori energije pokazali su značajnu otpornost uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa, koja im je dala dominantnu i nezamjenjivu ulogu - ubrzala je energetsku tranziciju koja se temelji na domaćim obnovljivim resursima. Kriza je motivirala države da shvate kako se mogu i moraju osloniti na vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi postale više energetski samodostatne, a time i otpornije na sve buduće udarce.
Zemlje u kojima su obnovljivi izvori energije prvi put preuzeli primat od fosilnih goriva su Njemačka, Mađarska, Nizozemska i Belgija, dok je devet država članica Europske unije došlo do ovog uspjeha u prethodnih nekoliko godina. Riječ je o Švedskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Španjolskoj, Danskoj, Litvi, Finskoj, Portugalu i Austriji. Na tranziciju još čekaju Bugarska, Estonija, Hrvatska, Slovenija, Malta, Irska, Latvija, Poljska, Češka, Slovačka, Italija, Rumunjska i Cipar, dok je Grčka relativno blizu da obnovljivi izvori energije "preteknu" fosilna goriva.
Sve razvijene države idu prema alternativnim izvorima, od nuklearne energije koja se vraća na velika vrata do obnovljivih izvora energije, kao i vodika - goriva budućnosti te geotermalne energije, a moramo biti svjesni i činjenice da je Europi potrebna energija u bilo kojem obliku, a Bosna i Hercegovina ima potrebne potencijale.
Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi, odnosno prirodno iznova punjivi. Gotovo sva obnovljiva energija dolazi od sunca. Tu dolazimo do nas. Hercegovina, naime, s prosjekom od dvije tisuće sunčanih sati godišnje ima ogroman potencijal u proizvodnji solarne energije. Solarna ili sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Sunčevo zračenje sa sekundarnim sunčevim izvorima čini većinu raspoložive obnovljive energije na Zemlji, a omogućuje proizvodnju s pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponski. Nakon što je proizvedena, njezine daljnje primjene ograničava samo ljudska mašta.
Gdje je BiH?
Odricanje od ugljena i preuzete obveze predstavljaju ozbiljan izazov u pogledu dekarbonizacije u proizvodnji električne energije za Bosnu i Hercegovini. U Federaciji BiH do kraja 2023. godine bilo je instalirano 888 solarnih elektrana, 70 malih hidroelektrana te devet vjetroelektrana i četiri elektrane na bioplin, pokazuju službeni podaci.
Međutim, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u prosincu 2023. spomenutih devet vjetroelektrana sudjelovalo je sa samo 3,9 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Federaciji BiH, dok podataka za solarne elektrane i elektrane na bioplin nema.
U Federaciji BiH, zaključno s 2023. godinom, instalirano je 888 solarnih elektrana ukupne instalirane snage 79.019 kW (kilovata), 70 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 75.130 kW, devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135.000 kW i četiri elektrane na bioplin instalirane snage 600 kW. Zavod za statistiku BiH objavio je da je inače u prosincu 2023. godine ukupna proizvodnja električne energije u Federaciji BiH iznosila 714 GWh, od čega su u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane sudjelovale s 38,24 posto, termoelektrane s 57,84 posto i vjetroelektrane s 3,9 posto.
Bosna i Hercegovina, odnosno Federacija BiH, ispunila je cilj od proizvodnje 40% energije iz obnovljivih izvora energije (hidroelektrane spadaju u obnovljive izvore električne energije). Zahvaljujući starim hidroelektranama i ponešto vjetroelektranama FBiH zaista proizvodi 40% električne energije iz obnovljivih izvora (hidroelektrane 38,24 posto i vjetroelektrane 3,9 posto).
Međutim, u bh. javnosti se stvara dojam kao da su za to zaslužne vjetroelektrane i solarni paneli. Međunarodnim sporazumima Bosna i Hercegovina obvezala se na provedbu dekarbonizacije do 2050. godine. Do tada bi trebala povećati svoj udio energije iz obnovljivih izvora, a do 2030. godine na više od 40 posto. Nadležni planiraju do siječnja 2026. godine uvesti sustav određivanja cijena i trgovine CO2, što bi moglo skupo koštati industriju ugljena.
Znanstvenici su procijenili da bi ukupni preostali izvori nafte mogli trajati još oko 150 godina. Dok se za resurse prirodnog plina ta procjena kreće oko maksimalno 120 godina.
Nažalost, obnovljivi izvori energije opskrbljuju manje od 16% ukupne energije koju trenutačno trošimo u svijetu. Međutim, ovaj udio se stalno povećava, posebno u naprednim zemljama koje imaju politiku podrške integracije OIE.
Obnovljivi izvori energije razlikuju se od fosilnih goriva i po znatno manjem štetnom utjecaju na prirodu i zdravlje ljudi. Tako je emisija ugljičnog dioksida tijekom eksploatacije jedne solarne elektrane jednaka nuli.
