(FOTO) Zdravko Marić na Gospodarskom forumu ZHŽ-a: Inflacija i dalje predstavlja izazov, važno je naći rješenja koja će potaknuti rast!

Gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke u Ljubuškom okupio je brojne uglednike iz gospodarskog, političkog, kulturnog i društvenog života Hercegovine, ali i šire regije.

Nazočne je na početku pozdravio premijer ZHŽ-a Predrag Čović, čovjek koji je dolaskom na čelo Vlade snažnije krenuo s uključivanjem gospodarstvenika u funkcioniranje Zapadnohercegovačke županije, a tome je potvrda i ovaj drugi po redu forum.

Na forumu se raspravljalo o razvoju gospodarstva te izazovima koji se očekuju u 2025. godini. Među govornicima je bio i Zdravko Marić, jedan od najuspješnijih hrvatskih ministara, bivši šef financija u Plenkovićevoj Vladi, a danas vlasnik i direktor tvrtke Marabizz. Marić je u politiku ušao iz svijeta privatnog biznisa, a nakon šest godina odlučio je prekinuti političku karijeru i vratiti se u biznis.

Portal Herc.info prenosi neke od dijelova njegovog polusatnog govora na II Forumu gospodarstva u ZHž-u.

- Najprije, dozvolite mi da zahvalim našim domaćinima i organizatorima ovog značajnog skupa, predsjedniku Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predragu Čoviću i cijelom njegovom timu koji su sudjelovali u organizaciji ovog iznimno važnog gospodarskog događaja. Velika mi je čast vidjeti ovako ispunjenu dvoranu, što potvrđuje važnost suradnje između gospodarstva i vlasti. Ta povezanost u ovoj županiji već je vidljiva, no ključno je da se ona nastavi i dodatno osnaži.

Posebno pozdravljam sve prisutne dužnosnike Bosne i Hercegovine, predstavnike Zapadnohercegovačke županije i okolnih gradova, zatim prijatelje i kolege iz Hrvatske, predstavnike diplomatskog zbora te, naravno, sve vas, gospodarstvenike i poduzetnike, koji godinama marljivo radite i doprinosite razvoju gospodarstva.

Gospodarski izazovi u 2025. godini

Kada govorimo o izazovima koji su pred nama, jasno je da poduzetništvo samo po sebi donosi brojne izazove. No, uz globalne gospodarske turbulencije, dodatni faktori utječu na poslovanje.

Ako pogledamo procjene vodećih međunarodnih institucija poput Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetskog gospodarskog foruma, globalno gospodarstvo trebalo bi rasti po stopi od nešto više od tri posto, što je na razini 2024. godine, ili čak malo brže. Međutim, bitno je analizirati kako se taj rast raspoređuje među različitim regijama.

Europska unija i Eurozona predviđaju rast od oko 1%, dok je hrvatska Vlada predvidjela značajniji rast, što Hrvatsku ponovno svrstava među države s najbržim gospodarskim rastom u Europskoj uniji. Međutim, treba obratiti pažnju na vodeće europske ekonomije – Njemačku, Italiju, Francusku i Španjolsku. U posljednja tri mjeseca, procjene rasta za europske zemlje su korigirane naniže, dok je projekcija rasta američkog gospodarstva značajno povećana, čak na 2,7%.

Inflacija i monetarna politika

Jedan od ključnih problema posljednjih godina bila je inflacija, koja je ostavila dubok trag na životnom standardu građana i poslovanje poduzetnika. Početni inflacijski pritisci proizašli su iz energetske krize i rasta cijena sirovina, no ubrzo su se prelili na sve sektore društva. Iako je sada inflacija nešto niža, ona i dalje predstavlja izazov.

Kako bi odgovorile na inflaciju, središnje banke diljem svijeta podigle su kamatne stope, što su poduzetnici i gospodarstvenici osjetili. Hrvatska je primjer zemlje u kojoj su kamatne stope, zahvaljujući ulasku u Europsku monetarnu uniju, inicijalno pale, ali su zatim, pod utjecajem globalnih trendova, ponovno porasle. Ipak, predviđa se da će 2025. godine doći do postupnog smanjenja kamatnih stopa za oko jedan postotni bod, što bi trebalo olakšati uvjete financiranja i potaknuti ulaganja.

Geopolitička situacija i globalni trendovi

Nažalost, ne možemo zanemariti geopolitičke napetosti koje i dalje obilježavaju svjetsku scenu. Ratna žarišta, trgovinske barijere i carine mogu značajno utjecati na gospodarske tokove. Američka administracija najavila je uvođenje novih carina na proizvode iz Kine, Meksika, Kanade, ali i Europske unije. Reakcije europskih zemalja zasad su diplomatske, no ako dođe do dodatnih protekcionističkih mjera, to bi moglo imati negativan utjecaj na trgovinske odnose i ekonomski rast.

Demografski izazovi i tržište rada

Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju i Hrvatska i Bosna i Hercegovina jest demografski pad i odljev radne snage. Prirodni prirast u mnogim dijelovima Europe je negativan, a mladi i obrazovani kadrovi sve češće odlaze u razvijenije zemlje u potrazi za boljim uvjetima.

Nedostatak radne snage postaje sve veći problem za poduzetnike. S jedne strane, gospodarstvo treba snažniju radnu snagu da bi raslo, dok s druge strane, slabiji demografski trendovi otežavaju taj rast. Ključno je pronaći rješenja koja će istovremeno potaknuti gospodarski rast i demografski oporavak.

Jedan od ključnih čimbenika gospodarskog razvoja Hrvatske bila su sredstva iz fondova Europske unije. Hrvatska je od ulaska u EU do danas povukla više od 16,5 milijardi eura, čime je značajno nadmašila iznos koji uplaćuje u europski proračun.

Prvi koraci u korištenju pretpristupnih fondova možda su se činili malim i simboličnim, no dugoročno su omogućili financiranje velikih infrastrukturnih projekata, razvoja poduzetništva i jačanja institucionalnih kapaciteta. Upravo zato smatram da Bosna i Hercegovina treba maksimalno iskoristiti dostupna sredstva kako bi ojačala svoju ekonomsku i administrativnu infrastrukturu.

Gospodarstvo se suočava s mnogim izazovima, no istovremeno otvara i nove prilike. Ključno je jačati suradnju između javnog i privatnog sektora, raditi na reformama i iskoristiti dostupna sredstva za razvoj.

Drago mi je vidjeti da Zapadnohercegovačka županija prepoznaje važnost ovih tema i ulaže napore u razvoj gospodarstva. Ovaj forum je iznimno vrijedna inicijativa, i siguran sam da će postati tradicija koja će donijeti konkretne rezultate.

Herc.info