Ljubo Jurčić: U ovakvim krizama prvo otpadaju auta pa kućanski aparati, koje nećete mijenjati, nego popravljati

Inflacija je i dalje glavna tema u Hrvatskoj, a zbog visokih cijena građani najavljuju bojkot trgovina za petak. Ekonomist Ljubo Jurčić na N1 televiziji je rekao kako građani sudjelovanjem u bojkotu pokazuju pripadnost i nezadovoljstvo.

"Nisam baš ljubitelj Trumpa, al i neki dan je rekao da inflacija ubija potrošače i građane, a da se vlada hvali genijalnim makroekonomskim rezultatima. To se sada događa u Hrvatskoj", govori objašnjavajući da prvo vidimo cijene, ali da se zapravo radi o tome da je nizak dohodak.

"Ako EU ima u prosjeku tri puta veće plaće, njima je inflacija od pet posto kao nama 1 ili 2 posto. Mi živimo u Europi, imamo europske cijene ili više, a imamo 22 do 25 posto ljudi na granici siromaštva koji na hranu troše 60 posto. I kad na to dođe povećanje cijena… Mene uvijek iznenadi da vlada koja treba povećati dohodak, radi kao aktivist i daje izjave da idete peći kruh", kaže.

Bojkot trgovina je najavljen za petak, 24, siječnja. Trgovci kažu da je to besmisleno i za taj dan nude posebne popuste. "Oni su prihvatili igru", kaže Jurčić.

Pojašnjava da se trgovci ponašaju racionalno. "S vladom pregovaraju kako se pregovara s vladom. Sad rade akcije da bi privukli potrošače. To je strategija ponašanja", govori.

"Obećavali su da ćemo imati niske cijene i inflaciju kao EU"

Domovinski pokret podržava bojkot, a njihov čovjek je na čelu Ministarstva gospodarstva. "O tome treba govoriti ministar socijalne skrbi, Ministar gospodarstva razgovara o tehnološkom napretku… Ako o tome priča ministar gospodarstva, a ne ministar socijalne skrbi, ja ne znam kakva je to uopće organizacija", govori.

Lošu situaciju u gospodarstvu usporedio je s bolešću organizma.

"Kad smo govorili o euru, svi su obećavali da ćemo imati niske cijene i inflaciju kao Europska unija, ali to je bila čista prevara. Inflacija izlazi iz strukture i efikasnosti gospodarstva, a svi znamo da Hrvatska ima lošu i neefikasnu strukturu gospodarstva. To nije bilo korektno prema hrvatskom narodu. Virus je ušao u gospodarstvo, i naše i europskih zemalja. Tako je bilo i 2008. Mi smo ostali u krizi do 2015., a bolje strukturirana gospodarstva su izašla iz nje 2012."

"Loša je struktura tržišta u Hrvatskoj"

Što savjetuje potrošačima? Država je digla plaće javnom sektoru, a privatni sektor to mora iznijeti na svojim leđima, kaže Jurčić.

Loša je i struktura tržišta u Hrvatskoj, upozorava Jurčić. Navodi primjer Slovenije i kaže kako tamo tržište funkcionira drugačije pa im i to omogućuje da imaju niže cijene.

"Najveći je razlog to što hrvatska politika ne funkcionira ni na proizvodnji… Ministar gospodarstva je najodgovorniji za to, počevši sa svim bivšim ministrima, i sa mnom", priznaje.

"Potrošači se racionalno ponašaju"

"Potrošači se pod pritiskom ovih odnosa racionalno ponašaju. Svaki potrošač je poseban, ima svoje želje i u hodu se prilagođava. Nema tu generalne poruke. Mi možemo reći da se ne troši na nepotrebne stvari. U ovakvim krizama prvo otpadaju automobili, kućanski aparati, koje nećete mijenjati, nego popravljati. Vlada da jednom složenom sustavu ne pristupa sustavno, to je katastrofa", navodi.

Jurčić je ispričao i kako je u djetinjstvu gledao djeda kako sije pšenicu od koje se zatim mljelo brašno i pravio kruh. Kasnije se prestalo sijati pšenicu i počelo kupovati brašno, a u konačnici se prestalo i to i počelo se kupovati gotov kruh. Smatra da je izjava ministra gospodarstva da bi ljudi trebali praviti svoj kruh - korak nazad.