Neosporivo je da je njemačka automobilska industrija u velikim nevoljama, ali postoje razlike u mišljenjima zašto se to dogodilo.
Najveći njemački proizvođač automobila Volkswagen planirao je zatvaranje pogona u Njemačkoj, što se još nikada nije dogodilo u povijesti tog koncerna. Doduše, uoči božićnih blagdana postignut je dogovor sa sindikatima, no on predviđa ukidanje 35 tisuća radnih mjesta i smanjenje proizvodnje za dobru četvrtinu. Jedino je pozitivno što neće biti direktnih otkaza i zatvaranja tvornica.
No u drugim tvornicama automobila u Njemačkoj i tvrtkama koje isporučuju dijelove neće biti takvog "božićnog čuda" kakvo se dogodilo u VW-u. Tamo će sigurno biti i otkaza i zatvaranja kapija pogona.
Neosporivo je da je njemačka automobilska industrija u velikim nevoljama, ali postoje razlike u mišljenjima zašto se to dogodilo. Svakako je točna konstatacija Stefana Bratzela iz Center of Automotive Managementa (CAM) koji govori o "kombinaciji poteškoća, svojevrsnoj njemačkoj polikrizi", piše Deutsche Welle. On navodi kao najveći problem "savladavanje novih kompetencija u transformaciji prema e-mobilnosti i autonomnoj vožnji". A tu je i "novo stanje na tržištu, a to nisu samo Tesla i Kinezi", kaže Bratzel.
Što kupci žele?
Ferdinand Dudenhöffer iz CAR instituta optužuje i "političare koji najprije žele e-automobile, a onda propagiraju 'obične' i samo unose nesigurnost među ljude". A Frank Schwope iz Visoke škole u Hannoveru pojedinim upravama njemačkih proizvođača automobila zamjera "teške greške" u managmentu jer, kako kaže, ima direktora koji su "zabili glavu u pijesak i nadali se da će sve ipak nekako ispasti dobro".
Redovito se čuje da je jedini i pravi put e-mobilnost, no ta "teška greška" direktora ima itekako dobra opravdanja: e-automobili se ne prodaju tako dobro kako bi željeli i angažirani mediji i aktivisti za zaštitu okoliša. Po broju novih vozila registriranih u Njemačkoj izgleda da se jedino uspjelo uplašiti one koji su željeli kupiti dizelaša. Uz rasprave o zagađenju tu je i sve veća cijena dizela.
Tako je broj novoregistriranih dizelaša nešto manji od e-automobila koji čine tek negdje oko petine novih vozila. Velika većina njemačkih kupaca se i dalje odlučuje za benzince, a slijede hibridna vozila, dakle takva koja također u sebi imaju i motor na fosilno gorivo - gdje su Nijemci neosporno stručnjaci. Na punim parkiralištima neprodanih vozila uglavnom stoje e-auti. Potrošačima su oni još uvijek previše skupi, a nemaju ni povjerenja u njihove sposobnosti da će ih pouzdano dovesti na odmor u tisućama kilometara udaljeno odredište.
"Jedini su spas fleksibilnost i inovativnost"
Koga onda da direktori slušaju: stručnjake i medije ili kupce? Svakako ima i istine u mišljenju Dirka Dohsea iz Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kielu: "Njemački inženjeri i stručnjaci su bili i ostali u samom svjetskom vrhu, ali nedostaje fleksibilnosti, prije svega u upravama tvrtki. Treba misliti i na potencijal kupaca, na primjer mladih u Aziji koji su opsjednuti tehnologijom."
Tu neosporno ima propusta koji se teško mogu objasniti. Odličan je primjer tehnologija mobilnosti bazirana na vodiku. Njemačke tvornice automobila već desetljećima eksperimentiraju na tom području. No trenutačno su jedini automobili na vodik koji se mogu kupiti već i rabljeni po relativno razumnoj cijeni modeli japanske Toyote i južnokorejskog Hyundaija.
Vodik i u tim vozilima služi zapravo tek za pohranu električne energije jer su skupe baterije još uvijek najveći problem i izazov u e-automobilima. To priznaje i Frank Schwope: "Baterije u elektromobilnosti još ni izdaleka nisu dovoljno sazrele. Tu su još mogući veliki skokovi, a tek možda koncem desetljeća bi se mogao dogoditi veliki napredak s baterijama od solidnog materijala."
Veliki izazovi
Dakle, zaposleni u njemačkim tvornicama automobila još će morati čekati da se ta promjena dogodi. Od 2019. do 2023. je u tom sektoru već nestalo 46 tisuća radnih mjesta, procjene su da će ih do 2035. nestati još 140.000. "Sljedeće dvije, tri godine nas čekaju veliki izazovi u tom sektoru gdje se moraju istovremeno rješavati mnogi strukturni problemi", misli Bratzel.
Trebat će mnogo hrabrosti i mašte, kaže on, jer Njemačka "treba biti u najmanju ruku toliko inovativnija koliko je skuplja od konkurencije".
