Vodeći klimatolozi: Razorni kolaps Golfske struje je blizu!

Četrdeset i četiri vodeća klimatska znanstvenika iz cijelog svijeta uputila su otvoreno pismo nordijskim političarima, pozivajući ih da se hitno pozabave sve izglednijim kolapsom Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC). U pismu, objavljenom 21. listopada 2024., znanstvenici upozoravaju na ozbiljnost i podcijenjeni rizik ovog procesa. Promjena u oceanskoj cirkulaciji mogla bi imati nepovratne posljedice, osobito za nordijske zemlje, ali i za širu svjetsku zajednicu.

Uloga AMOC-a i Golfske struje

AMOC je ključni sustav oceanskih struja, uključujući i Golfsku struju, koja prenosi toplinu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi. Dr. Natalija Dunić, oceanografkinja iz Laboratorija za fiziku mora na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, pojasnila je da ovaj sustav djelomično neutralizira učinke globalnog zagrijavanja u sjevernim regijama.

"Usporavanjem AMOC-a slabi i njegov zaštitni efekt, što znači da bi jug svijeta mogao osjetiti snažnije posljedice globalnog zagrijavanja, dok bi nordijske zemlje mogle doživjeti paradoksalno hlađenje", rekla je Dunić. Prema njezinim riječima, temperature u nordijskim zemljama mogle bi pasti i za 5 do 10°C, uzrokujući ekstremno hladne zime.

Sve veći rizik od kolapsa

Brojna istraživanja potvrđuju da se AMOC već usporava, a znanstvenici predviđaju da bi, ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, ovaj ključni sustav mogao kolabirati već do 2050. godine. Ako dođe do kolapsa, posljedice će biti razorne: dramatične promjene vremenskih obrazaca, intenziviranje oluja i nepovoljni uvjeti za poljoprivredu diljem Europe.

Kolaps AMOC-a imao bi i ozbiljne posljedice za morski ekosustav. "Promjena cirkulacije utjecala bi na distribuciju hranjivih tvari i migraciju ribljih populacija, što bi pogodilo ribarstvo, ključnu gospodarsku granu mnogih europskih zemalja", istaknula je Dunić.

Posljedice diljem svijeta

Osim Europe, kolaps AMOC-a mogao bi izazvati kaotične klimatske promjene i na drugim dijelovima svijeta. Tropski monsuni bi se pomaknuli prema jugu, uzrokujući ozbiljne poremećaje u poljoprivredi i ugrožavajući ekosustave. Na istočnoj obali Sjeverne Amerike porast temperature i topljenje leda pridonijeli bi regionalnom rastu razine mora.

Potreba za hitnim djelovanjem

Znanstvenici u pismu ističu da postoji "srednja pouzdanost" da AMOC neće kolabirati prije 2100. godine, prema procjenama IPCC-a. No, nova istraživanja sugeriraju da je rizik veći nego što se dosad mislilo. "S obzirom na to da bi posljedice kolapsa bile katastrofalne i dugotrajne, vjerujemo da je potrebno odmah djelovati kako bi se smanjio ovaj rizik", stoji u pismu.

Upozoravaju i da su ciljevi Pariškog sporazuma već premašeni: od veljače 2023. do siječnja 2024. prosječne globalne temperature bile su iznad ključne granice zagrijavanja od 1.5°C. Znanstvenici pozivaju Nordijsko vijeće ministara da izvrši pritisak na međunarodne partnere kako bi se ponovno uskladili s ciljevima Pariškog sporazuma i spriječili daljnji porast globalnih temperatura.

Zaključak

Otvoreno pismo završava apelom da se pitanje mogućeg kolapsa AMOC-a shvati krajnje ozbiljno i da se poduzmu hitne mjere protiv klimatskih promjena. "Čak i srednja vjerojatnost da se kolaps dogodi zahtijeva hitnu reakciju, jer bi utjecaj na klimu, ekosustave i ljudske živote bio neprocjenjiv", zaključuju znanstvenici, Nenad Jarić Dauenhauer za index.hr.