Umro je Gulen, najveći Erdoganov protivnik! I u BiH je stvarao intelektualce, a to je turskom predsjedniku jako smetalo...

Fethullah Gulen, muslimanski propovjednik kojeg Ankara optužuje za organizaciju neuspjelog državnog udara 2016. godine, preminuo je u nedjelju u Pennsylvaniji, SAD-u, gdje je živio u samonametnutom egzilu. Vijest su objavili turski mediji i web stranica povezana s Gulenom, Herkul, koja je izvijestila na svom X profilu da je Gulen preminuo u bolnici u kojoj je bio na liječenju.

Gulen, koji je imao 83 godine, izgradio je snažan islamski pokret u Turskoj i šire. No, posljednje godine života proveo je suočen s optužbama da je orkestrirao pokušaj državnog udara protiv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, što je Gulen odlučno negirao.

Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, no njihov odnos se drastično pogoršao, što je kulminiralo optužbama za pokušaj puča u kojem je sudjelovao dio vojske. Tijekom neuspjelog državnog udara, pobunjeni vojnici koristili su ratne avione, tenkove i helikoptere, a u nasilju je poginulo oko 250 ljudi.

Od 1999. godine, Gulen je živio u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegova smrt mogla bi ukloniti jednu od ključnih točaka prijepora u odnosima između Turske i SAD-a. Erdogan je dugo tražio Gulenovo izručenje, ali posljednjih godina ti su se zahtjevi stišali. Smrću Gulena pitanje izručenja više neće biti prepreka u diplomatskim odnosima.

Fethullah Gulen i njegov pokret imali su značajan utjecaj u Bosni i Hercegovini, posebice kroz obrazovne institucije i nevladine organizacije koje su povezane s njegovim pokretom Hizmet. Gulenov pokret, poznat po promicanju obrazovanja, dijaloga i društvene odgovornosti, osnovao je niz škola i obrazovnih institucija u BiH, poput Bosna Sema obrazovnog sistema, koji uključuje osnovne škole, srednje škole i sveučilišta.

Škole povezane s Gulenovim pokretom uživale su dobar ugled u Bosni i Hercegovini zbog kvalitete obrazovanja, a mnogi roditelji su ih smatrali prestižnim institucijama. Međutim, nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u Turskoj 2016. godine, turske vlasti vršile su pritisak na vlade širom svijeta, uključujući i BiH, da zatvore institucije povezane s Gulenovim pokretom.

Turska vlada, predvođena Recepom Tayyipom Erdoganom, optužila je Gulenov pokret za organizaciju puča i zahtijevala je od BiH da poduzme korake protiv tih institucija. Nakon tog pritiska, Bosna Sema obrazovne institucije su 2018. godine preuzete od strane turske fondacije Maarif, koja je usko povezana s turskom vladom.

Veze Gulenovog pokreta u Bosni i Hercegovini osjetile su se i kroz humanitarne i kulturne projekte, gdje su se promovirale vrijednosti obrazovanja, međuvjerskog dijaloga i suradnje između zajednica. No, zbog političkih napetosti između Turske i Gulenovih pristaša, te veze su postale izvor političkog pritiska i promjena na terenu, piše Večernji list.