Cijene hrane u BiH polako dosežu one koje su aktualne na Zapadu, a ima primjera da su i više.
Skromne zarade građanima BiH ne ostavljaju mnogo izbora. Najveći dio onoga što zarade, troše na hranu i osnovne potrepštine. Činjenica je da osobna primanja u BiH iz mjeseca u mjesec rastu, ali rastu i cijene hrane, što građane dovodi u krajnje nezavidnu situaciju i borbu za preživljavanje od prvog do prvog.
Koliko je BiH po tom pitanju daleko od europskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani EU-a na hranu mjesečno izdvajaju manje od 15 posto svoje plaće. No treba napomenuti da je dobar dio njih smanjio kupnju hrane i pića zbog visoke inflacije u prethodne tri godine. Međutim, analitičari kažu da, što je zemlja ekonomski razvijenija i što su osobni dohoci veći, to je i iznos koji se izdvaja za hranu manji, prenosi abcportal.info
Povećane sve stavke
Cijene hrane u BiH polako dosežu one koje su aktualne na Zapadu, a ima primjera da su i više. Uzmemo li u obzir razliku u primanjima, cijene hrane kod nas su previsoke. Kako bi čovjek prehranio svoju obitelj, dakle, ako govorimo doslovno samo o hrani, prosječna plaća u BiH nije dovoljna. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto prosječne plaće. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za lipanj 2024. godine iznosi 2964,10 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za travanj 2024. iznosila je 1364 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 619 KM.
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 46,02%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,88%. Samo za hranu obitelj je u lipnju trebala izdvojiti praktički cijelu prosječnu plaću. Život u BiH iz godine u godinu sve je skuplji. Osnovne životne namirnice, usluge, odjeća, struja, kućanski uređaji, higijenski proizvodi samo su dio potreba za koje građani svaki dan izdvajaju sve više novca. Posebno je teško onima s minimalnom plaćom, koja u Federaciji iznosi 619 KM. Ako uzmemo podatak da radnik u prosjeku mjesečno radi 174 sata, to znači da mu je satnica 3,55 KM. Prosječna satnica zaposlenih u BiH iznosi skromnih 7,60 KM, a što je 12 puta manje nego u Luksemburgu i šest puta manje od prosjeka koji imaju radnici u zemljama EU-a.
Rast zaposlenosti
Uspoređujući ovaj iznos s podacima o prosječnim cijenama namirnica Agencije za statistiku BiH, dođemo do frapantnog podatka da za sat vremena rada radnik na minimalcu ne može kupiti kilogram kruha od pšeničnog brašna, čija je cijena 3,60 KM, ili kilogram riže koji stoji 4,60 KM, pa ni kilogram margarina koji košta 6,30 KM, a o maslacu da i ne govorimo jer kilogram stoji 29,60 KM, pa oni na minimalcu za cijeli svoj radni dan ne mogu zaraditi za kilogram maslaca. Naime, potrebno im je za njega raditi 8,33 radna sata.
Za kilogram junetine, čija je cijena, prema podacima Agencije za statistiku BiH, 20 KM, trebaju raditi 5,63 sata. Dakle, za cijeli dan zaradi se 28,40 KM, što nije dovoljno ni za 1,5 kg junetine. Građani kažu kako teško mogu kupiti bilo što osim osnovnih stvari za kuću, a za one s dvoje ili više djece čak i odjeća i kozmetika postaju nemoguća misija. Mnogima je luksuz i kupnja voća.
Nedavno istraživanje koje je objavio specijalizirani portal Voronoi pozivajući se na podatke koje periodično objavljuje europska agencija za statistiku Eurostat, pokazuje kako je, primjerice, Njemačka, država u kojoj radi veliki broj ljudi s naših prostora, na osmom mjestu ove liste sa satnicom nešto većom od 31 euro. Iako se nisu bavili BiH, jednostavnim izračunom lako je doći do ove satnice i usporediti je s analizom ovog portala. Ona pokazuje da je BiH na samom europskom dnu. Ako bismo izašli iz ovih okvira, odnosno računali koliko ova satnica iznosi za neka od najplaćenijih zanimanja u BiH, kao što su razni menadžeri, koji za svoj rad, prema podacima portala plata.ba, mjesečno zarade više od 4300 KM, ili generalni direktori te stručnjaci informatike, koji primaju nešto manje od 4000 KM, može se vidjeti da se njihova satnica kreće od 22 do 24 KM po jednom satu, što i dalje čini samo polovinu europskog prosjeka.
Njega u BiH imaju samo političari, odnosno parlamentarci, koji na mjesečnoj razini, u ovisnosti o tome jesu li članovi i nekih povjerenstava i odbora, primaju između 7000 i 7500 KM. Podijelimo li to sa 174 radna sata, iako je realno riječ o mnogo manjem broju, njihova satnica iznosi između 22 i 24 eura.
