U ‘crvenom‘ su tjedan počele i europske burze, s padom indeksa većim od dva posto, a loše raspoloženje nastavlja se i na Wall Streetu...
Oba japanska burzovna indeksa, Nikkei i Topix, u ponedjeljak su se stropoštala po stopi od oko 12,5 posto, što predstavlja najveći jednodnevni pad od listopada 1987. U jednom trenutku čak je bio i premašen gubitak tog "crnog ponedjeljka" od prije gotovo 37 godina.
Nije mnogo mirniji bio ni početak tjedna na drugim globalnim burzama, osobito azijskim gdje je više puta aktivirano zaustavljanje trgovanja kako bi se spriječila panična rasprodaja dionica. U ‘crvenom‘ su tjedan počele i europske burze, s padom indeksa većim od dva posto, a loše raspoloženje nastavlja se i na Wall Streetu, osobito kada je riječ o tehnološkim dionicama. Nasdaq je, primjerice, prošlog tjedna izgubio 3,35 posto vrijednosti, a deset posto od vrhunca 10. srpnja.
Izgledi recesije
Zabrinjavajuće raspoloženje na tržištima razbuktali su iznenađujuće slabi podaci o broju otvorenih radnih mjesta u SAD tijekom srpnju, svega 114 tisuće nasuprot očekivanih 175 tisuća, kao i porast stope nezaposlenosti s lipanjskih 4,1 posto na 4,3 posto. Pored toga, indeks menadžera nabave ukazuje na pad industrijske aktivnosti u srpnju, a razočaravajući su i rezultati tehnoloških tvrtki Amazon, Alphabet i Intel. Sve to upućuje na zaključak da će Federalne rezerve biti primorane znatnije smanjiti kamatne stope, unatoč nedavnoj odluci da će ih zadržati nepromijenjenima.
Pad prinosa na američke dionice i obveznice, ocjenjuju analitičari UBS Global Wealth Managementa, izaziva zabrinutost da su Federalne rezerve možda predugo odgađao smanjenje kamatnih stopa, "riskirajući recesiju“. Ipak, ostaju pri procjeni da će američko gospodarstvo izbjeći recesiju, s rastom blizu trendne stope od dva posto. No, povećali su svoja očekivanja u pogledu smanjenja kamatnih stopa. Sada predviđaju da će ono do kraja godine iznositi jedna postotni poen, umjesto 0,5 posto.
Analitičari Goldman Sachsa, pak, povećali su izglede za 12-mjesečnu recesiju u SAD-u za 10 postotnih poena, na 25 posto, dok u JPMorganu ocjenjuju da je ta vjerojatnost i veća, doseže 50 posto.
Imajući u vidu povišene vrijednosti dionica tehnoloških kompanija, kao i neizvjesnost općih izbora u SAD-u, pojedini analitičari ističu da aktualnu rasprodaju treba gledati kao "zdravu korekciju".
Napuštanje američke imovine zbog očekivanja nižih kamatnih stopa donijelo je i daljnje slabljenje dolara, 0,4 posto u odnosu na košaricu drugih glavnih valuta, uz prošlotjednih 1,07 posto. Ulagači su pronašli utočište u švicarskom franku, ali još je jedna valuta na značajnom dobitku, japanski jen. Ojačao je 12 posto u manje od mjesec dana, nakon što je pao na najnižu razinu u 37 godina. No, značajan prekret na tržištima donio je prošlotjedni iznenadni potez središnje banke Japana koja je podigla kamatnu stopu na 0,25 posto. Time je nakon 17 godina počela sa zaoštravanjem monetarne politike, što je pomalo zateklo ulagače koje su bili uključeni u jeftino posuđivanje jena za kupnju druge imovine s višim prinosom (carry trade).
Tijekom proteklih godinu i pol dana, kako je američki Fed dizao kamatne stope, jen je gubio na vrijednosti jer je japanska središnja banka ustrajavala na ultra labavoj monetarnoj politici. Stoga je procvjetao i ‘carry trade‘ biznis, privukao je strane ulagače na japansko tržište dionica i mnogima je donio zaradu, a ulaganje u dolare ili eure dodatno je oslabilo japansku valutu. Promjene u monetarnoj politici, očito je, imaju implikacije za japanske investitore i tvrtke, ali bi mogle postati i izvor daljnje nestabilnosti na nervoznim globalnim tržištima.
‘Pakao razduživanja‘
Danas se na tržištima događa "pakao razduživanja", kazao je Brad Bechtel iz investicijske banke Jefferies, dodajući kako je jačanje jena u odnosu na dolar “naprosto zapanjujući”. U jednom trenutku iznosilo je 3,4 posto, a stanje na tržištu ne upućuje smirivanje.
Smanjile su se i cijene nafte uslijed očekivanja slabije globalne potražnje, unatoč zabrinutosti oko mogućeg sukoba na Bliskom istoku i utjecaja na opskrbu. Cijena barela sirove nafte Brent pala je za 64 centa na 76,17 dolara, dok je američka nafta izgubila 65 centi na 72,87 dolara po barelu.
Brojni znakovi krhkosti u velikim gospodarstvima svakako ne ohrabruju. Među njima je i najnovija anketa menadžera nabave podatkovne tvrtke S&P Global koja pokazuje na slabosti u eurozoni tijekom srpnja, usluge se ne ubrzavaju kao ranije tijekom godine, dok se industrijski pad nastavlja nesmanjenom brzinom.
