ŽZH: Nova pravila u srednjoškolskom obrazovanju - četvrtinu nastave učenici provode na praksi

Omogućiti sinergiju poslovne zajednice i kreatora obrazovne politike radi omogućavanja što većem broju mladih ljudi da kroz srednje strukovno zanimanje budu što osposobljeniji za potrebe tržišta rada, kao i spremniji za brze tehnološke promjene, suština je aktivnosti koje se trenutačno provode u Zapadnohercegovačkoj županiji, a na današnjoj sjednici Skupštine naći će se nacrt Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci koji uvodi niz atraktivnih rješenja prilagođenih suvremenim kretanjima u modernim, tržišno orijentiranim ekonomijama zapadnog svijeta, prenosi Večernjak.

Također donosi potrebu da, u slučaju kada se praktična nastava izvodi u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave i vježbi kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto, a namjera je i osnivati savjetodavna vijeća u gradovima i općinama koja će pojačavati vezu između ustanove i lokalnog tržišta rada.

Strukovne kvalifikacije

Iz kuta učinkovitog odgovora na potrebe tržišta rada osobito su bitni članci nacrta zakona koji definiraju program rada ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku, kao i stjecanje strukovnih kvalifikacija.

Pritom je definirano da ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku radi na osnovi godišnjeg programa rada, prijedlog istog utvrđuje i nastavničko vijeće, a donosi školski odbor najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine, ustanova za srednje strukovno obrazovanje i obuku dužna je usvojeni godišnji program rada dostaviti Ministarstvu i osnivaču u roku od osam dana od dana usvajanja. Ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku može osnivati Skupština županije, kao i općinska i gradska vijeća uz prethodnu suglasnost Vlade.

Kada pak govorimo o stjecanju strukovnih kvalifikacija, strukovnim obrazovanjem i obukom, navedeno je, stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete te se omogućuje uključivanje na tržište rada ili pak nastavak obrazovanja. Definirana su pritom i četiri načina stjecanja kompetencija: teorijskom nastavom općeobrazovnih predmeta, teorijskom nastavom strukovnih predmeta, praktičnom nastavom u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i/ili kod poslovnog subjekta te drugim oblicima obrazovnog rada koji su propisani kurikulom.

Bit nacrta zakona je usuglasiti obrazovne ponude s potrebama tržišta rada, a u tom kontekstu plan je osnivati općinska i gradska savjetodavna vijeća koja bi bila sastavljena od predstavnika ustanove za srednje strukovno obrazovanje i obuku, grada ili općine, predstavnika lokalnog tržišta rada, kao i stalnih članova te predstavnika svih zainteresiranih strana. Zadaća ovog tijela je pomoći ustanovama za obrazovanje i obuku u predlaganju upisnih politika, planiranju sadržaja njezinih strukovnih kurikula, kao i pružati savjete o svim pitanjima koja se tiču praktične nastave, a sve u cilju jačanja veza između ustanove i lokalnog tržišta rada.

Savjetodavno vijeće bi se osnovalo i na razini županije, u njegov sastav ušli bi predstavnici gradskih i općinskih vijeća, Službe za zapošljavanje ZHŽ-a, Ministarstva i poslovnih subjekata, uz nazočnost stalnih članova i svih zainteresiranih strana. Zadaća ovoga tijela je davati Ministarstvu informacije o kretanjima na tržištu rada u pogledu suficitarnih i deficitarnih zanimanja te davati preporuke koje se tiču upisne politike za svaku školsku godinu, kao i unaprjeđenja sustava srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke.

Ferijalna praksa

Definirano je da školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza te ima dva obrazovna razdoblja. Nastavna godina ostvaruje se u pravilu u 175 dana, a za učenike završnih razreda u trajanju od 160 nastavnih dana. Nastavna godina za određenu razinu kvalifikacije kod koje se nastava većim dijelom izvodi u obliku ferijalne prakse, traje najviše 38 tjedana. Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

U ustanovama za srednje strukovno obrazovanje i obuku praktična nastava i vježbe moraju se izvoditi u kabinetima, radionicama, laboratorijima... Praktična nastava vježbe i ferijalna praksa, pod stručnim nadzorom ustanove, može se izvoditi i kod poslovnog subjekta, a u slučaju kada se praktična nastava i vježbe izvode u ustanovi za srednje strukovno obrazovanje i obuku i kod poslovnog subjekta, udio praktične nastave kod poslovnog subjekta mora biti najmanje 25 posto.