Suđenje Mlaći i Cikotiću posljednja prilika da se nađu tijela 15 Hrvata iz Bugojna

Razmijenjeni su nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije RBiH u Bugojnu, od kojih preživjeli kao najzloglasnije opisuju BH banku, Gimnaziju te Stadion NK Iskra, koji im je bio posljednje odredište prije razmjene 19. ožujka 1994. u Mostaru, piše Večernji list.

Obilježavanje 30. obljetnice razmjene organiziraju Hrvatska udruga logoraša Bugojna i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, a pokrovitelj je Hrvatski narodni sabor BiH. Program počinje 18. ožujka prikazivanjem dugometražnog dokumentarnog filma ”Zidine”, koji govori o logorima u Domovinskom ratu u BiH. Film će biti prikazan u 19:00 sati u Hrvatskom domu u Kandiji.

Na samu obljetnicu razmjene 19. ožujka program počinje u 10:00 sati polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom za duše poginulih i nestalih branitelja na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja se misom zadušnicom u 11 sati u bugojanskoj župnoj crkvi sv. Ante te završava prigodnim druženjem ispred crkve. Tridesetu obljetnicu razmjene preživjeli, kao i obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dočekuju s novom nadom da će se konačno otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša.

Sve ove godine, obilježavajući godišnjicu razmjene koju mi preživjeli slavimo kao svoj drugi rođendan jer smo uspjeli preživjeti teške torture i zlostavljanja, najteže nam pada što se ne zna za sudbinu naših nasilno odvedenih logoraša. Od 21 nasilno odvedenog još uvijek tragamo za tijelima njih 15, kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna.

Nedavno podizanje optužnice i početak suđenja, svega nekoliko dana uoči 30. obljetnice razmjene, Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad 3. korpusa Armije RBiH, obitelji nestalih i preživjeli logoraši smatraju posljednjom prilikom za rasvjetljavanje istine o nestanku 15 logoraša za čijim se posmrtnim ostacima traga više od tri desetljeća.

Suđenje je posljednja prilika da pronađemo tijela nestalih jer prvi u lancu odgovornosti za njihov nestanak konačno su na optuženičkoj klupi, kaže Mostarac za Večernjak.

Sve ove godine upiremo prstom upravo u Mlaću i Cikotića, koji su prvi u lancu odgovornosti i za logore i torture koje smo u njima prošli mi logoraši, za nasilna odvođenja i likvidacije, ali i za progon 15.000 Hrvata iz Bugojna, za ubojstva, uništavanje i pljačku hrvatske imovine i katoličkih vjerskih objekata. Optužnicom Tužiteljstva BiH protiv Mlaće i Cikotića obuhvaćeni su zločini samo nad hrvatskim logorašima. Logori su bili tek dio plana etničkog čišćenja i mi očekujemo proširenje optužnice koja bi obuhvatila i progon Hrvata, kao i sve ostale zločine koji su bili dio udruženog plana etničkog čišćenja Bugojna, kaže Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH i jedan od 294 logoraša koji su prije 30 godina razmijenjeni.

Suđenje Mlaći i Cikotiću kao posljednju priliku za pronalazak tijela nestalih vidi i Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića, jednog od nestalih, i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna.

Očekujemo pronalazak naših nestalih jer ako lokacije ne otkriju oni kojima se sudi i koji to znaju, onda se tijela mogu pronaći samo slučajno, kao što je to bilo u ljeto 2020., kada je slučajno otkrivena lokacija s četirima tijelima. Očekujem proširenje optužnice i na ostale zločine, uključujući i progon Hrvata iz Bugojna, ali i privođenje optuženih. I dalje srećem Dževada Mlaću u Bugojnu i vjerujte da to nije nimalo ugodno. Kao i sve obitelji poginulih i nestalih, očekivali smo da će biti uhićeni po podizanju optužnice. Zašto se to nije dogodilo? Njihove žrtve i dalje trpe jer oni na slobodi čekaju početak suđenja u kojemu bi im se još mnogo odgovornih trebalo pridružiti na optuženičkoj klupi, smatra Strujić, piše Večernji list.

Suđenje Mlaći i Cikotiću, koje pred Sudom BiH počinje u srijedu, trebalo bi konačno rasvijetliti sudbinu 15 nasilno odvedenih Hrvata u ljeto i jesen 1993. iz logora Armije RBiH u Bugojnu, a u pitanju su: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Nikica Miloš, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.

U ljeto 2020. na lokaciji Tvrdulje na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Frane Jezidžića, Dragana Miličevića i Ante Markulja, dok su tijela Marka Bartulovića i Vinka Ivkovića ranije ekshumirana na području Bugojna.

Više od 30 godina nakon nestanka bošnjački politički i vojni vrh, odgovoran za logore kao dio plana etničkog čišćenja, konačno je na optuženičkoj klupi. Pravosuđe BiH ima priliku ispraviti barem dio nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, presuditi prema dokazima kojima raspolaže godinama, a koji bi, uz Mlaću i Cikotića, još mnoge trebali izvesti pred lice pravde.