Hrvati su najstariji na svijetu

Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu: prema podacima Eurostata i UN-a, čak 20,6 posto stanovnika Hrvatske građani su u dobi između 60 i 74 godine.

Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demografdr. Nenad Pokos, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, jedina država na svijetu u kojoj je ta dobna skupina veća od 20 posto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize (u Monaku je udio te dobne skupine stanovnika 0,3 postotna boda veći nego u Hrvatskoj).

Zbog razmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj dobnoj skupini. Usporedbe radi, u Japanu - državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine - očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).

U dobnoj skupini od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. baby-boom generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.

Baby boom generacija stari

- Skorim ulaskom "baby boom" generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljnjim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika no što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugoga svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekolicini niskonatalitetnih država tijekom pandemije (Japan, Bugarska).

Uz sva ta saznanja, Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade prošli mjesec održalo je sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu - rezigniran je dr. Pokos.

Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istodobno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, tj. 1953., rođeno je gotovo 90 tisuća ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.

Posljedično, značajno opada udio djece u društvu: u odnosu na 20,6 posto stanovništva u dobi od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 posto djece do 14 godina. Nasuprot tome, ističe dr. Pokos, još 2001. najmlađi stanovnici, s udjelom od 17,1 posto bili su brojniji od stanovnika u dobi od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 posto.

Nakon Hrvatske i Japana, prema podacima Eurostata i UN-a za 2021. i 2022. godinu, prema udjelu mlađeg staračkog stanovništva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litva (18,4 posto).

- Eurostat i UN daju podatke za svaku državu i prema petogodišnjim dobnim skupinama, iz kojih je vidljivo da je 2022. Hrvatska od svih svjetskih država imala uvjerljivo najveći udio stanovništva u dobi između 65 i 69 godina. On je iznosio 7,3% ukupnog stanovništva. Upravo je tako visok udio osoba te dobi glavni razlog zbog čega je Hrvatska imala i ukupno najveći udio mlađeg staračkog stanovništva, koje se definira kao stanovništvo od 60 do 74 godine.

Udio stanovnika u dobi od 70 do 74 godine u Hrvatskoj je 2022. bio znatno manji te je iznosio 5,9 posto, iako su i te osobe rođene u razdoblju "baby booma". Stanovnici rođeni tih godina malobrojniji su zbog većih stopa smrtnosti, ali i većih stopa iseljavanja u zapadnoeuropske zemlje krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su osobe iz tih generacija bile u ranim dvadesetim godinama života - tumači dr. Pokos.

Zbog duljeg životnog vijeka, odnosno manjih stopa smrtnosti u toj dobi nego u Hrvatskoj, u Japanu je 2021. udio osoba između 70 i 74 godine bio najviši na svijetu te je iznosio, navodi dr. Pokos, čak 7,7 posto ukupnog stanovništva.

- Treba spomenuti i da je visok udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj uvjetovan i visokim stopama iseljavanja mlađih osoba posljednjih desetak godina - kaže dr. Pokos.