Moćni europski lider: Europi treba nuklearno oružje

Suočen s mogućim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, čelnik najveće političke grupacije u EU poziva Europljane da se pripreme za rat bez potpore Sjedinjenih Država i da izgrade vlastiti nuklearni kišobran.

Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke desnog centra (EPP), za koju se trenutno predviđa da će biti prva na izborima za Europski parlament u lipnju, opisao je Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "dva čovjeka koji su postavili okvir za 2024. godinu", javlja Politico.

Trumpova sve izglednija nominacija republikanskog predsjedničkog kandidata nakon uvjerljivih pobjeda na predizborima u Iowi i New Hampshireu prestrašila je Europu, gdje ga pamte kao izrazito skeptičnog prema NATO-u. Trump je, podsjetimo, u više navrata optuživao zemlje EU da ne rade dovoljno za obranu te je zaprijetio da neće stati u obranu Europe ako bude napadnuta.

"Europa mora biti sposobna za obranu neovisnu o drugima"

"Želimo NATO, ali također moramo biti dovoljno jaki da se možemo braniti bez njega ili u vrijeme Trumpa", rekao je Weber u telefonskom intervjuu za Politico na povratku s putovanja vlakom u Kijev. “Bez obzira na to tko bude izabran u Americi, Europa mora biti sposobna biti samostalna u vanjskopolitičkom smislu i moći se braniti neovisno o drugima”, rekao je utjecajni njemački konzervativac.

To dovodi do mučnog pitanja europske nuklearne obrane. Naime, NATO se trenutno uvelike oslanja na američke nuklearne bojeve glave, koje su raspoređene u šest vojnih zračnih baza u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj.

"Europa mora izgraditi vlastito odvraćanje, moramo biti u stanju odvratiti potencijalni napad i obraniti se", rekao je pa dodao: "Svi znamo da je nuklearna opcija zaista odlučujuća kada dođe do pritiska."

Od ruske invazije na Ukrajinu, Putin je znatno pojačao svoju nuklearnu retoriku i redovito upućivao prikrivene atomske prijetnje Zapadu. Unutar EU, jedina zemlja koja bi mogla igrati veću ulogu je Francuska koja ima oko 300 nuklearnih bojevih glava.

Njemačka zasad odbijala zajedničko europsko nuklearno odvraćanje

Francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je ideju europskog nuklearnog odvraćanja pod vodstvom Francuske 2020., kada je pozvao na "strateški dijalog" o "ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u europskoj kolektivnoj sigurnosti". No Njemačka nikada nije prihvatila tu ponudu. Godine 2022. Francuska je ponovno pozvala na razgovor s Berlinom, rekavši da je ponuda još uvijek na stolu.

Prema Weberu, sada je vrijeme da Europa vrati ideju o internacionalizaciji "force de frappea", odnosno francuskih nuklearnih snaga.

"Želio bih vidjeti europsku dimenziju nuklearne obrane kao dugoročni cilj", rekao je čelnik EPP-a. "Ali sve dok to nije realno, trebali bismo prihvatiti Macronovu ponudu i sada razmisliti o tome kako francusko nuklearno naoružanje može također biti ugrađeno u europske strukture."

"Možda bismo trebali otvoriti konstruktivan dijalog s Britancima"

Druga europska nuklearna sila, koja je sada izvan EU-a, je Britanija, s manje od 260 bojevih glava. "Možda smo, samo da razjasnimo opcije, sada na točki u kojoj bismo, nakon desetljeća Brexita, trebali otvoriti konstruktivan dijalog s našim britanskim prijateljima", nastavio je Weber.

"I oni imaju poteškoća u osiguravanju vlastite isigurnosti. I njima ponestaje novca za dva nosača zrakoplova koja imaju. Teško održavaju i svoje kapacitete. I po tom pitanju je možda sada također ispravno započeti organizirani, strukturirani dijalog s Velikom Britanijom", rekao je Weber.

Weber je priznao da, iako je kontinent podijeljen u temama kao što su Rusija i obrana, političari iz centrističkih stranaka trebaju napraviti bolji posao u definiranju rizika.

"Moramo biti iskreni prema ljudima", ustvrdio je, pa dodao: "Ne bismo trebali skrivati stvarnost situacije s Putinovom prijetnjom kako bismo nekako stvorili osjećaj da stvari neće biti tako loše".