Važno je istaknuti da je utvrđeno kako su djeca u BiH koja su pohađala programe predškolskog odgoja i obrazovanja dvije godine ili dulje imala znatno bolje rezultate..
Iako činjenice pokazuju da djeca koja su pohađala predškolsko obrazovanje prilikom školovanja ostvaruju bolje rezultate, postotak djece koja u BiH imaju priliku ići u vrtić još uvijek je nizak.
Koje su razlike
Na entitetskoj razini najnoviji podaci pokazuju da je 19 posto od 79.160 djece starosti 3 - 6 godina u FBiH obuhvaćeno uslugama odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu. Kako se navodi u jednoj od nedavnih publikacija UNICEF-a BiH, istraživanja iz BiH potvrđuju važnost usluga odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu, piše portal Večernjeg lista BiH.
Pohađanje predškolskih programa visoke kvalitete dovedeno je u vezu s boljim razvojem djece, a prijavljuje se i bolja socijaliziranost djece i sposobnosti koncentracije nakon upisa u osnovnu školu, kao i učenje temeljnih vještina koje promoviraju cjeloživotno učenje. S druge strane, loši obrazovni ishodi u kasnijim godinama povezani su s niskom stopom upisa u programe odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu u cijeloj zemlji.
U Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), koji ispituje osposobljenost učenika od 15 godina u čitanju, matematici i prirodnim znanostima, manje od polovine učenika u BiH 2018. godine postiglo je minimalnu razinu znanja u čitanju, 42 posto minimalno poznaje matematiku, a samo 43 posto minimalno poznaje prirodne znanosti. Osim toga, međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodnih znanosti (TIMSS), provedeno 2019. godine, utvrdilo je da učenici osnovnih škola imaju ispodprosječna postignuća na ljestvici TIMSS-a, kao i u odnosu na zemlje u okružju (uključujući Srbiju i Hrvatsku). Važno je istaknuti da je utvrđeno kako su djeca u BiH koja su pohađala programe predškolskog odgoja i obrazovanja dvije godine ili dulje imala znatno bolje rezultate u TIMSS-u.
Podaci pokazuju kako je vjerojatnije da su djeca iz socijalno i ekonomski bogatijih sredina bila uključena u program odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu, čime se naglašava goruće pitanje jednakosti (tj. širenja jaza između različitih socijalno-ekonomskih skupina). Prema podacima iz UNICEF-ove studije, rano djetinjstvo je razdoblje značajnih prilika za usmjeravanje razvoja djeteta i postavljanje temelja za njegovu budućnost. Svake sekunde tijekom ranog djetinjstva stvaraju se milijuni neuronskih veza pa do pete godine mozak djeteta doseže 90 posto veličine mozga odrasle osobe.
- Dokazi nam govore da se izgledi za djetetov uspjeh u životu mogu predvidjeti u trenutku polaska u osnovnu školu. U skorašnjem razdoblju prikupljen je ogroman broj dokaza o tome da investicije u rano djetinjstvo ostvaruju najveći povrat od svih intervencija u oblasti ljudskog kapitala. Usluge odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu ključan su dio ulaganja u ljudski kapital.
Ulaganje u rano djetinjstvo
Odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu odnose se na intervenciju(e) namijenjenu(e) poticanju razvoja djece prije upisa u osnovnu školu. Formalni programi odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu najčešće se provode u predškolskim ustanovama. Premda ove ustanove nekad nude skrb o djeci od šest mjeseci nadalje, za potrebe ove studije odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu odnose se samo na programe namijenjene djeci od tri do šest godina.
Usluge odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu važan su segment poticajne skrbi. Osim prilika za rano učenje i skrb osjetljivu prema njihovim potrebama, te usluge također mogu promovirati zdravlje, adekvatnu prehranu i sigurnost. Longitudinalne studije iz širokog spektra studija slučaja pokazuju da djeca koja sudjeluju u kvalitetnim programima odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu imaju višestruke koristi, uključujući i bolje rezultate na testiranjima, bolje stope završetka školovanja, niže stope kriminala i delinkvencije i bolji cjeloživotni prihod.
Kada se te koristi monetiziraju, povrat investicije može biti ogroman. Prilike za ulaganje u rano djetinjstvo ne treba propustiti. Procjene govore da bi nedostatak aktivnosti kojima bi se omogućio veći obuhvat odgojem i obrazovanjem u ranom djetinjstvu mogao koštati gospodarstvo FBiH i do 18 milijardi KM do 2052. godine - zaključeno je u ovoj studiji.
