Hrvatska: Konferencija o poslovanju okupila ekonomsku, političku i poslovnu elitu

Konferencija Dan velikih planova, koja svake godine okupi visoke državne dužnosnike, predstavnike financijskog sektora, ekonomiste, poslovne ljude i predstavnike veleposlanstava, održava se ove godine po 15. put, a okupila je velik broj uzvanika u velikoj dvorani hotela Westin gdje će brojni govornici imati izlaganja pod zajedničkim naslovom "Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2024. godini“.


Organizator konferencije, Miodrag Šajatović, glavni urednik časopisa Lider, uvodno je poručio kako cilj na ovu konferenciju bio dovesti „optimalnu kombinaciju političkih, makroekonomskih i biznis viđenja prilika i opasnosti u 2024. godini“.


Predsjednik Zoran Milanović u svom je obraćanju o temi "Globalni politički rizici i utjecaj na Republiku Hrvatsku“ ustvrdio, između ostaloga, kako je Kina iz zaostale agrarne ekonomije izrasla u megaekonomsku, tehnološku i termonuklearnu silu.


"Pitanje je godine kada će se po arsenalu i njegovoj ubojitosti izjednačiti s Rusima i Amerikacima i kada će to, ako će to, imati utjecanja na njihovu vanjsku politiku koja je do sada, u vojnom smislu, bilo vrlo defanzivna u odnosu na one s kojima se uspoređuje, a to su Amerikanci i Moskva.


Ocijenio je kako "Balkan nije geopolitika“ te kako su se na ovim prostorima dogodile "užasno krvave i zlokobne brakorazvodne parnice“, no kako ti procesi na Balkanu nisu imali utjecaja na odnose u svijetu.


Hrvatska ovisi o kretanjima u Europskoj uniji i više nema neovisnu monetarnu politiku, što je bila neizbježna datost, ocijenio je Milanović, podsjetivši da se ulasku u monetarnu uniju još uvijek odupiru Češka, Poljska i Mađarska. Dodao je kako euro nije jedini kriterij monetarne snage i stabilnosti, istaknuvši kako je Češka nacionalna valuta kruna trenutno stabilnija od grčkog, talijanskog ili portugalskog eura.


Njemačka u vojnom smislu nije tehnološka supersila, to su SAD, Kina i donekle Rusija, rekao je hrvatski predsjednik te, govoreći o njemačkoj autoindustriji i prelasku s fosilnih goriva na električne automobile, poručio kako je politika u Njemačkoj "pala pod utjecaj ideologije i filozofije Berlina: ajmo učiniti pravu stvar, biti lijepi i zeleni, pametni i drukčiji od ostalih, nećemo zagađivati mora i rijeke, nećemo puštati više CO2 u atmosferu“.


Recesija u Njemačkoj i nekim drugim državama počinje i Hrvatska nema utjecaja na to, ali posljedice će sigurno osjećati jer Hrvatska teško može biti puno konkurentija nego što jest sada, naveo je Milanović, dodavši kako je najjači hrvatski adut turizam.


Ključni problem hrvatskog gospodarstva je kako podići konkurentnost, a da bi u tome uspjeli trebamo podići produktivnost, za što nam trebaju pamet i ljudi, istaknuo je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan. Dodao je kako je ključni element u zadržavanju talenata porast plaća, te kako bi tome najviše pomoglo rasterećenje poreza na rad.


Na konferenciji su izlaganja održali i hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.