ČOVIĆ: Tamo gdje nismo bili organizirani hrvatski narod je stradao

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović ocijenio u ponedjeljak iznimno važnom odluku o osnivanju Hrvatske republike HercegBosne prije 30 godina navodeći kako su Hrvati u BiH u najvećem dijelu opstali tamo gdje je ona djelovala, dok su nestali i prognani s drugih područja.

“Ta odluka je bila preznačajna. Tim činom mi smo kao narod stali u zaštitu svog naroda i Bosne i Hercegovine kada smo razumijeli da se nitko drugi neće organizirati i suprostaviti napadu na BiH, te ugrozi života i imovine”, rekao je Čović u izjavi za medije nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u Mostaru.

Počast palim braniteljima kod središnjeg spomen obilježja u Mmostaru iskazali su i predstavnici veleposlanstva RH u Sarajevu, ministarstva obrane BiH i braniteljskih organizacija.

Čović je dodao kako su najprije s utemeljenjem Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske republike HercegBosne Hrvati uspjeli osigurati svoj opstanak u Bosni i Hercegovini koju je nazvao domovinom.

“Činjenica jeste da tamo gdje nismo bili organizirani – da je hrvatski narod stradao. Rastjeran je, a najveći dio njihove imovine spaljen i uništen. Veseli me da smo sve institucije zakonodavne izvršne i sudbene vlasti Hrvatske republike HercegBosne uspjeli ugraditi kao sastavnicu onoga što danas jeste naša domovina BiH”, dodao je čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

U organizaciji hrvatske zajednice HercegBosne (HZ HB) organiziran je okrugli stol naziva ‘Krivotvorenje povijesti”.

Predsjednik udruge HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je Hrvatska republika HercegBosna utemeljena kao dio napora o preustroju BiH na temelju Vance Owenova plana o deset regija.

Književnik i publicist Darko Juka rekao je da su bošnjačka politika i mediji krivotvorili povijest o BiH iz Domovinskoga rata s ciljem stigmatiziranja Hrvata kako bi njima mogli vladati po uzoru na Srbe iz Jugoslavije.

Doc. dr. Mijo Beljo s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu ocijenio je kako je hrvatsko-bošnjački rat započeo zločinom u siječnju 1993. godine u zeničkom selu Dusini daleko prije otvorenoga sukoba dva naroda.

Tamo su pripadnici 7. muslimanske brigade pobili zarobljene hrvatske vojnike i civile.

Profesor povijesti Ivica Glibušić naveo je primjer Konjica, većinskog bošnjačkog gradića na sjeveru Hercegovine u kojemu je prema posljednjem popisu koji vodi katolička Crkva bilo svega 676 Hrvata katolika, dok ih je prije rata po popisu 1991. godine bilo čak 11.546.

Hrvatska republika HercegBosna službeno je postala sastavnim dijelom Federacije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine, a službeno su sve njezine institucije prestale s radom sredinom 1996. godine.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je šestoricu nekadašnjih dužnosnika Hrvatske republike HercegBosne za etničko čišćenje Bošnjaka na području HercegBosne, počinjeno u okviru udruženog zločinačkog pothvata u koji su bili umiješani i najviši dužnosnici Republike Hrvatske.