Na put ne idite bez Putne ljekarne

Svako putovanje sa sobom nosi rizik od blažih zdravstvenih problema uslijed promjene klime, nadmorske visine (ukoliko putujete na planinu) vremenske zone ili vrste vode i hrane.

Da bi situaciju lakše prebrodili poželjno je da nosimo sa sobom lijekove i preparate koji će nam olakšati stanje - navodi magistrica farmacije Lejla Baručija, stručna suradnica za fitofarmaciju u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Iz INZ-a preporučuju da se na put ne kreće bez putne ljekarne koja treba biti neizostavni dio prtljage svakog putnika. Njena veličina i sadržaj ovisio broju putnika, uzrasta, njihovih potreba, kao i od vrste samog putovanja.

- Važno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ako se radi o putovanju u inozemstvo, preporuka je uplatiti putničko zdravstveno osiguranje. Za pacijente koji boluju od težih oboljenja preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, da se informiraju o zakonskoj regulativi koji lijekovi i u kojoj količini mogu prenijeti ako se radi o putovanju u inozemstvo - ističe Baručija.

Prije nego spakirate svoju putnu ljekarnu neophodno je da provjerite ako redovito pijete lijekove imate li ih dovoljno u zalihi? Za kronične pacijente ponijeti terapiju u dovoljnoj količini u dogovoru sa svojim liječnikom. Ono što čini sadržaj svake putničke ljekarne predstavljaju analgetici, lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle, priopćeno je iz INZ-a. 

 

 

 

 

 

 

 

Za provjeru tjelesne temperature toplomjer je nezaobilazan sastojak putne ljekarne. Zbog čestih prehlada koje se javljaju i u ljetnom periodu kapi za nos koje smanjuju otok sluznice kao i pastile za grlo koje ublažavaju bolove u grlu također su neizostavni. Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu ih koristiti i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi pola sata prije polaska na put.

Duga vožnja, sjedenje, intenzivna šetnja ili plivanje često dovode do zamora mišića i grčeva u nogama. Jedan od uzroka može biti nedostatak magnezija koji se ljeti više gubi iz organizma zbog pojačanog znojenja. Preporuka je unos maksimalne dnevne doze magnezija prilagođeno uzrastu korisnika.

Pored navedenih lijekova ono što bi se uvijek trebalo naći u putnoj ljekarni su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Preporuka je upotreba probiotika i prije samog putovanja tri do pet dana prije planiranog puta i sve vrijeme putovanja da bi se spriječila putna dijareja. Zato je potrebno djelovati preventivno te ojačati probavni sustav i imunitet unosom dobrih probiotičkih bakterija. Na taj način organizam će biti sposoban da izboriti se s različitim infekcijama, kaže u izdanom priopćeno Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti vodu u boci po mogućnosti iz staklenih boca. Sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita također su preporuka uslijed čestih dijareja i povraćanja. Preparati za zaštitu od insekata su neizostavni dio putne ljekarne. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme sa antihistaminicima. U slučaju uboda insekta događaju se kožno alergijske reakcije čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom.

Poželjno je imati u sastavu putne ljekarne i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može izazvati kožne infekcije pa je dobro imati i antibiotsku mast. U slučaju blažih ozljeda savjetuje se uporaba preparate za ozljedu kože, sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

U INZ-u napominju da, bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca. Budući da je posljednjih desetljeća sunce sve opasnije za našu kožu zbog oštećenog ozonskog omotača, pretjerano izlaganje suncu tj. njegovim ultraljubičastim zrakama (UV) može izazvati dalekosežne i pogubne posljedice. Zračenje sunca ima razorni učinak na kožu, sve od sunčanih eritema (opekline) do ubrzanog starenja kože i karcinoma kože. Izlaganje suncu glavnije uzrok karcinoma kože, što je ujedno i najozbiljnija posljedica zračenja.

Odgovorno ponašanje podrazumijeva učinkovitu zaštitu od sunca koja se bira na temelju jačine zračenja i tipa kože. Proizvodi za zaštitu od sunca istovremeno filtriraju UVB i UVA zrake, s odgovarajućom ravnotežom između njih. Njihova moć filtriranja označena je SPF-om (eng. Sun Protection Factor = faktor zaštite od sunca). SPF se određuje na osnovu Vašeg fototipa i intenziteta sunčevog zračenja koji ovisi o lokaciji (more, planine, itd.) SPF 6 = niska zaštita, SPF 15 = umjerena zaštita, SPF 30 = visoka zaštita, SPF 50+ = vrlo visoka zaštita.

Kako navode stručnjaci, korištenje zaštitnih faktora omogućava koži da duže bude izložena suncu. Preporuka je svakodnevna i ponavljajuća upotreba krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50, po mogućnosti što veći faktor zaštite. Zaštitne kreme se nanose najmanje pola sata prije izlaganja suncu. Generalno je pravilo da se ne izlažu sunčevoj svjetlosti u periodu od 11-17 h naročito za malu djecu, jer je tada količina UV zraka jako velika, pojačana UV radijacija, tako da bi u tom periodu trebalo izbjegavati direktni boravak na suncu.

Tijekom izlaganja suncu hidrirajte svoju kožu i nastavite koristiti svoje uobičajene proizvode za njegu kože, osim ako Vam liječlnik savjetuje drugačije. Posebno je važno savjetovati se s liječnikom kod upotrebe medicinske terapije koje mogu izazvati fotoosjetljivost. Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože moguće je minimizirati štetne posljedice izlaganja UV zrakama i postići preplanuli ten bez straha od zdravstvenih posljedica.

Postoje brojni nutrijentni zaštitnici kože koji pravovremenim uzimanjem putem dodataka prehrani pripremaju kožu za izlaganje suncu, umanjuju oštećenje i pojavu alergija na sunce, te duže zadržavaju preplanuli ten.

- Tu se prije svega ističu karotenoidni pigmenti bitni u zaštiti tkiva od oštećenja uzrokovanih UV zrakama, kao i antioksidativni nutrijenti poput vitamina A, C, E te selena i cinka. Vitamini B skupine ne posjeduju antioksidativna svojstva, ali pomažu održavati kožu zdravom. Antioksidansi se smatraju sekundarnim protektivnim faktorima, jer štite od slobodnih radikala i reaktivnih kisikovih spojeva - ističe Baručija.

Potrebno je obratiti pažnju na njegu kože nakon sunčanja. U večernjim satima koža postaje crvena i isušena, stoga treba koristiti kreme koje sadrže vitamine koji pomažu koži da se regenerira, a također će smanjiti i isušenost kože. Tokom sunčanja u slučaju da dođe do opekotina potrebno je nanijeti mast za regeneraciju kože. Putnu ljekarnu uvijek čuvati izvan dohvata djece, kažu u INZ-u.