U obrtništvu, uz vlasnike obrta, prema posljednjim pokazateljima, zaposleno je 57.350 osoba, što čini oko 12 posto zaposlenosti u Federaciji BiH, piše Večernji list BiH.
Međutim, svakako treba istaknuti činjenicu da je zbog prepoznavanja rada menadžmenta Obrtničke komore FBiH, kao krovne institucije, i menadžmenta županijskih komora sve veći broj dragovoljnih članova iz ostalih gospodarskih subjekata, posebice društava s ograničenom odgovornošću i turističkih djelatnosti.
Nedostaci zakona
Obrtnička komora FBiH želi doprinijeti u procesu oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, učinkovitog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta te stvaranja održivog društvenog okruženja.
Ovih dana njezino vodstvo imalo je radni sastanak sa zamjenikom premijera FBiH i ministrom razvoja, poduzetništva i obrta Vojinom Mijatovićem u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu. Glavni tajnik Obrtničke komore FBiH Domagoj Andrijanić za Večernji list je nakon sastanka govorio o mnogim temama koje je Obrtnička komora, kao pozitivan pokretač gospodarskih procesa u ovom entitetu, pokrenula ili ih planira. Jedna od tema sastanka bila je i primjena zakonskih odredbi koje se tiču obrtništva.
- Kao što je javnost i upoznata, Dom naroda FBiH je 9. rujna 2021. usvojio Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, čime su stvorene sve pretpostavke za njegovo stupanje na snagu te je on objavom u Službenim novinama FBiH broj 75/21 od 30. rujna 2021. godine i stupio na snagu. Ključne novine koje je normirao zakon su pitanje vanjskotrgovinskog poslovanja za obrtnike, skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta, pri registraciji obrta prikuplja se manje papirologije, ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika, predviđen je obrtni registar, predviđen je prestanak obrta po sili zakona i niz drugih izmjena. Danas, nešto više od godinu i pol otkako je na snazi, primjetni su i određeni nedostaci na kojima bi se trebalo raditi kako bi zakon u cijelosti bio praktičan i primjenjiv te potpuno usklađen s današnjim gospodarskim okruženjem. Neka od pitanja bila su usmjerena prema provedbi majstorskog ispita, dvojnog sustava obrazovanja gdje su obrtničke komore neizostavni dio gospodarstva i obrazovnih institucija pri praktičnoj provedbi dvojnog sustava obrazovanja, kupoprodaje obrta i slično. Također se govorilo i o problematici usuglašavanja rješenja u obrtništvu, poticajnim i grant sredstvima za obrtnike i gospodarstvenike, obrtnog registra koji će dati točne pokazatelje u obrtništvu. Uz rečeno, govorilo se i o drugim zakonskim normiranjima, a koja se izravno odnose na obrtnike, kao što su zdravstvena zaštita, zaštita na radu, pitanje srednjeg stručnog obrazovanja i slično - naveo je Andrijanić.
Spomenuo je i niz mjera pomoći obrtnicima, koje je najavilo Ministarstvo, ponajprije uspostave obrtnog registra kako bi se svakodnevno znao broj obrtnika u Federaciji BiH, kao i uvođenja obrtničkih kartica u svim županijama, a kojima obrtnici ostvaruju određene pogodnosti. - Ministar je informirao predstavnike obrtničkih komora i o planovima da se do kraja godine donesu novi zakoni o porezu na dohodak i o doprinosima, koji će donijeti značajno smanjenje obveza na plaću te povećanje minimalne plaće. Također, istaknuo je namjeru Vlade FBiH za ispunjenje strateških ciljeva, među kojima su svakako i povećanje broja obrtnika u FBiH, gospodarstvenika općenito, zatim njihova zaštita, kao i zaustavljanje odlaska mladih iz zemlje - navodi. Na tu se temu glavni tajnik Andrijanić posebno osvrnuo.
- Obrtnička komora FBiH već godinama upozorava na odlazak mladih i radno sposobnih ljudi. Naravno, ni obrtništvo nije imuno na taj zbilja krucijalni problem u zemlji, pa i u regiji. Danas se suočavamo s nedostatkom ljudskih resursa u određenim područjima, na što smo upozoravali proteklih godina, što su analitički pokazatelji koje smo proveli i govorili. Imamo kronične nedostatke iz područja građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, ali i ostalih obrtničkih i srodnih djelatnosti, kao i starih i tradicionalnih zanata. Nažalost, negativni trend odlaska u zemlje EU-a i ostale zapadnoeuropske zemlje u stalnom je rastu i potrebno je učiniti ogromne napore kako bi se taj trend smanjio. Naravno, mobilnost radne snage uobičajen je gospodarski čimbenik, međutim, ovdje je riječ o nečemu sasvim drugom, svjedoci smo odlazaka cjelokupnih obitelji, što u konačnici u gotovo svim segmentima gospodarskog i društvenog života ima negativan utjecaj. Razmjenom iskustava i praksi s ostalim zemljama iz okruženja vidimo kako je ovo i regionalni problem. Obrtnička komora FBiH je, nažalost, na takav trend upozoravala u proteklom razdoblju te smo, koliko nam nadležnosti dopuštaju, pokušali i pokušavamo kroz izmjene zakonske legislative, uspostavljanje brze i odgovorne administracije i pogodnosti za obrtnike napraviti stabilno poslovno okruženje.
