U godinama koje su slijedile Hrvati su kroz Hrvatski narodni sabor nastavili s diplomatskom aktivnošću..
Upravo se inzistiranje hrvatskih političkih predstavnika na europskoj osnovi prepoznaje kroz ustroj nove vlasti na državnoj i federalnoj razini, a obje u svojoj osnovi imaju detaljno razrađen set reformi uobličen kroz smjernice, načela i ciljeve djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti do 2026. godine.
Kada je u veljači 2016. godine tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović predao zahtjev BiH za članstvo u EU, čime je taj dan za BiH postao dan od povijesnog značaja, još je jednom na izravan način potvrđeno kako su hrvatski politički predstavnici u zemlji predvodnici pozitivnih promjena u multietničkom društvu koje teži ulasku u obitelj suvremenih europskih društava u kojima se poštuju različitost i multietnički karakter, a u svakoj prilici traže kompromis i dijalog, piše Večernji list BiH.
Dijalog
U godinama koje su slijedile Hrvati su kroz Hrvatski narodni sabor nastavili s diplomatskom aktivnošću čiji je cilj bio unutarnji dogovor oko najbitnijih političkih pitanja u zemlji te usmjeravanje fokusa na europske reforme. U stanju permanentne političke krize i polarizacije odnosa na relaciji Sarajevo - Banja Luka upravo su Hrvati bili i ostali onaj vezivni faktor koji je kroz srednji put tražio i ukazivao na potrebu dijaloga u procesu izgradnje pravedne države u kojoj će se kolektivna i individualna prava poštivati u skladu s ustavnim načelima, a osobito onim natkrovljujućim načelom konstitutivnosti.
Takav stav prepoznat je u institucijama Europske unije, koja u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih odnosa na iskoku Europe upravo u zapadnom Balkanu vidi strateški prostor koji što prije treba čvrsto vezati uz EU, a dokaz je činjenica da je, zahvaljujući aktivnom lobiranju najvažnijeg prijatelja BiH - Hrvatske, u Strateški kompas EU-a, odnosno temeljni akt vanjskopolitičkog djelovanja Unije, ušla konstatacija o podršci suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu BiH.
Upravo se inzistiranje hrvatskih političkih predstavnika na europskoj osnovi prepoznaje kroz ustroj nove vlasti na državnoj i federalnoj razini, a obje u svojoj osnovi imaju detaljno razrađen set reformi uobličen kroz smjernice, načela i ciljeve djelovanja izvršne i zakonodavne vlasti do 2026. godine. Prvih 100 dana Vijeća ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto jasan su znak i Europskoj uniji kako BiH želi što prije doći u poziciju da službeno otvori pregovarački proces.
Dodjela statusa kandidata značila je dodatni vjetar u leđa, a događaj za koji veliku zaslugu ima i Republika Hrvatska, kao strateški saveznik BiH i zemlja prijatelj, značio je i otvaranje mogućnosti dovršetka preostalih obveza iz Mišljenja Europske komisije, a čije je ispunjavanje preduvjet za početak pregovora. Hrvatski politički predstavnici nastavili su aktivno raditi na relaksaciji odnosa u političkom prostoru BiH, svjesni kako o dogovoru o najvažnijim otvorenim pitanjima ovisi ubrzanje prema EU.
Nova perspektiva
No, aktivno se radilo i radi i na znanstvenoj razini. U organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Sveučilišta u Zagrebu u Neumu je u travnju održana šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Uloga znanosti u procesu integracija BiH”. Suorganizatori međunarodne konferencije su Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište “Sjever” i Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku.
Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić kazao je kako je dobivanje kandidacijskog statusa BiH za članstvo u EU otvorilo novu perspektivu i ponudilo izazov, ne samo u društveno-političkom, ekonomskom i razvojnom pogledu nego i u pogledu perspektive znanosti.
Ova konferencija jedna je od onih iza kojih stoji znanstvena zajednica, a koje naglašavaju potrebu usmjeravanja energije i fokusa svih segmenata društva na proces integracija. Njihovi napori jasan su signal i EU da u BiH postoji izražena želja za ubrzanjem ispunjavanja svih preduvjeta koji BiH trebaju pozicionirati prema punopravnom članstvu.
