Po završetku diplomskoga jednopredmetnoga studija stječe se akademski naziv magistar sigurnosti ili magistar međunarodnih odnosa i diplomacije.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru u sljedećoj akademskoj 2023./2024. godini pokreće novi preddiplomski i diplomski studij Sigurnosne i međunarodne studije.
Ideja o pokretanju novoga studijskog programa rodila se uslijed značajnoga pomanjkanja obrazovanoga kadra na području sigurnosnih studija i međunarodnih odnosa i rezultat je mnoštva upita i zahtjeva različitih institucija vlasti vlasti iz sigurnosnoga i diplomatskoga sektora.
„Bosna i Hercegovina sa svojim kompleksnim političkim sustavom, izuzetno važnim faktorom međunarodne zajednice u istome, euroatlantskim putem kojem teži, te osjetljivim geopolitičkim položajem koji je svojevrsno sjecište mnoštva sigurnosnih varijabli, od migracijskih tokova, organiziranoga kriminala, do neriješenih nacionalnih pitanja, nedvojbeno je država kojem je školovani kadar u ovim sektorima prijeko potreban. Zbog svega toga na Filozofskom fakultetu SUM-a smo se odlučili na pokretanje ovoga studija“, rekao je v. d. dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.
Studij sigurnosnih i međunarodnih studija izvodit će sveučilišni preddiplomski i diplomski jednopredmetni studijski program, koji se može studirati u statusu redovitog studenta, redovitog studenta uz plaćanje i izvanrednoga studenta.
Novi je studij koncipiran i usuglašen sa svim relevantnim tokovima i trendovima unutar disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija. Nadalje, studij je prilagođen klasičnoj paradigmi ovih dviju dsiciplina, ali pored toga slijedi naputke i promjene koje donose organizacije poput ISA-e (International Studies Association) te ISSA-e (International Strategic Studies Association).
Profesor sa Sveučilišta Sjever doc. dr. sc. Gordan Akrap jedan je od nastavnika na ovom studiju te je kazao kako su u strukturu studija utkani različiti pristupi i tradicije - njemačka, francuska i anglosaksonska, prema kojima se raspoznaju programi pojedinih sveučilišta. „Studentima se nudi široka lepeza studioznog izučavanja ključnih sadržaja poput teorijskih pristupa sigurnosti i međunarodnim odnosima, te posebnih sadržaja koje se tiču: međunarodnoga prava, geopolitike, kriznoga menadžmenta i komuniciranja, diplomacije, politika i sustava nacionalne sigurnosti, međunarodne ekonomije, te regionalnih studija“, objasnio je doc. Akrap.
Sveučilištni preddiplomski jednopredmetni studij sigurnosnih i međunarodnih studija traje šest semestara (180 ECTS) i po završetku istoga stječe se akademski naziv prvostupnik sigurnosnih i međunarodnih studija.
Diplomski jednopredmetni studij sigurnosnih i međunarodnih studija izvodi se u dva smjera Sigurnost i Međunarodni odnosi i diplomacija u četiri semestra (120 ECTS). U sklopu obaju smjerova diplomskoga studija studentima će biti omogućena široka lepeza praktičnoga rada i upoznavanja s institucijama sigurnosnoga sektora te diplomatskim institucijama s kojima će Filozofski fakultet potpisati ugovore o studentskoj praksi.
Svršeni prvostupnici mogu upisati diplomski studij sigurnosnih i međunarodnih studija ili neki drugi srodan studij.
Stečene kompetencije studenata diplomskoga studija ovise o specijalizaciji diplomskoga studija i omogućuju studentima daljnju profilaciju. Specijalizacija donosi proširenje znanja s preddiplomskoga studija, osposobljava za samostalni istraživački rad i stručno bavljenje problematikom sigurnosti i diplomacije.
Po završetku diplomskoga jednopredmetnoga studija stječe se akademski naziv magistar sigurnosti ili magistar međunarodnih odnosa i diplomacije. Svršeni magistri bit će osposobljeni primijeniti specifična stručna znanja analitičara i samostalnoga organizatora te mogu nastaviti i treći ciklus studija.
Mogućnosti upošljavanja prvostupnika sigurnosnih i međunarodnih studija, magistara sigurnosti ili magistara međunarodnih odnosa i diplomacije sežu od javnih institucija vezanih za sigurnosni sektor i diplomaciju, u ostalim javnim službama, državnim organima, političkim strankama, medijima, privatnim i javnim tvrtkama, nevladinim organizacijama i lokalnoj samoupravi.
