Nova kultura u Hercegovini! Planira se širenje proizvodnje

Za sada presadnice te kulture uzgajaju i sade članovi Poljoprivredne zadruge "Matica" iz Višića. Kako bi postigli sigurnost prihoda, povrtlari moraju imati cjelogodišnju proizvodnju, odnosno prodaju različitih proizvoda, pa je tako s pojavom u tržnim centrima u proizvodnju "uskočio" i batat. O proizvodnji te kulture, koja vodi podrijetlo iz Južne Amerike, ekipa Večernjaka je razgovarala sa zadrugarom Vlatkom Maslaćem iz Višića.

Nepoznata kultura

- To je jako zanimljiva kultura, još uvijek nepoznata na ovom području. Trenutačno u prodajnim lancima batat ima visoku cijenu. Ideja nam je da se ta cijena smanji, a poveća potrošnja. U konačnici želimo dijelom zamijeniti krumpir, a koliko ćemo u tome uspjeti, vidjet ćemo. Ja uzgajam presadnice za nekolicinu zadrugara, tako da imamo veću količinu i nastupamo zajednički na tržištu.

Prošle se godine sadilo na većoj površini, a nakon eksperimentalne faze, prvi put uključilo se više zadrugara pa smo Maslaća pitali jesu li zadovoljni rezultatima.

- Da, s tim da moram naglasiti kako je prodaja bila lošija u odnosu na prethodnu godinu. Prije smo plasman rješavali mnogo brže. Doduše, bile su to manje količine. Lani smo povećali proizvodnju, ali je prodaja bila lošija, još je nešto malo ostalo. Međutim, batat je izvrsne kvalitete i uz to što nemamo odgovarajuće uvjete za skladištenje. Sad nam je namjera osigurati skladišni prostor u kojem ćemo ga moći čuvati cijelu godinu- priča Vlatko Maslać za Večernji list.

Pitamo i može li batat trajati godinu.

- Može, kad se odradi sve što treba u njegovoj samoj proizvodnji i kad se izvrši tzv. stabilizacija, može, ali temperatura treba biti od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva. Nije dobro kad je prevruće ni kad je prehladno. Uz to, postoje i sorte koje mogu dulje stajati kad se skladište. Imamo tri vrste narančastog batata i taj se najviše traži, iako imamo i crveni. Nedavno smo pokušali praviti sok od narančastog batata i topla preporuka je da, tko ga može napraviti, ako ima sokovnik za cijeđenje, da napravi sok od batata i kuša ga. Batatu ne niče klica kao krumpiru. Zapravo, to i nije krumpir, to je potpuno druga porodica, slatka. Ljudi ih miješaju misleći kako je sve što se vadi iz zemlje krumpir. Batat ima specifičan okus, ali se vrlo brzo ljudi naviknu na njega - kaže Maslać.


Visoka cijena


Cijene po kojima se batat nudio na veletržnici u Čapljini bile su više nego upola niže od onih u trgovačkim centrima.


- Cijena našeg batata bila je od dvije do tri marke, na veliko, ako je veća količina, manja je i cijena. Moram naglasiti kako to nisu ogromne količine, kao što imamo kod rajčica ili paprika, koje se beru i prodaju u tonama. Batat je specifična kultura koja se mnogo ne troši. Mislim da je razlog i visoka cijena u trgovinama. Nastojat ćemo osigurati što više naše proizvodnje, domaće, a time i spustiti cijenu.