Švedska pred recesijom! Kupaca nekretnina sve manje, a prodavača nikad više! Hrana najskuplja od 1951. godine

Iako prognoze Europske komisije ukazuju na to da cijelu Europu čeka bremenita godina, moglo bi se dogoditi da jedino Švedska iskusi recesiju. Do kraja ove godine švedski BDP mogao bi pasti 0.8 posto. Podsjetimo, hrvatski BDP trebao bi ove godine porasti 1.2 posto.

I aktualni podaci švedskog statističkog zavoda pokazuju da je recesija na vidiku. U posljednjem kvartalu 2022. godine švedski BDP pao je 0.2 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine te 0.5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Štoviše, analitičari smatraju da se sličan scenarij može očekivati sve do ljeta. Europska komisija prognozira rast švedskog gospodarstva tek za 2024. godinu, i to za 1.2 posto, što Švedsku ponovno stavlja na začelje Europske unije.

Razlozi za recesiju kriju se u problemima s tržištem nekretnina

Iako ni inflacija nije zanemariva, posebice cijene prehrambenih proizvoda i energenata, sve ukazuje na to da bi recesiju u Švedskoj mogla izazvati nezdrava situacija na tržištu nekretnina u kombinaciji s porastom kamatnih stopa i visokom zaduženošću kućanstava. Naime, otprilike polovina stambenih kredita nema vezanu kamatnu stopu, a vrijeme jeftinog zaduživanja prestalo je prije godinu dana.

Najbolje to pokazuje podatak da su švedski građani tijekom prošle godine platili oko pet milijardi eura kamata na stambene kredite, a ove godine plaćene kamate mogle bi iznositi gotovo 10 milijardi eura. Kako bi zauzdala inflaciju, švedska središnja banka počela je prošle godine podizati kamatnu stopu i ona trenutačno iznosi tri posto uz tendenciju da u lipnju dosegne 3.75 posto. Komercijalne banke su, dakako, slijedile ovaj trend u kreditima za građane.

Promjenjiva kamatna stopa na stambene kredite u siječnju prošle godine iznosila je manje od 1.5 posto, trenutačno je na oko 3.5 posto, a do ljeta bi mogla dosegnuti 4.5 posto. Za stambeni kredit od oko 150.000 eura to znači povećanje mjesečne rate od 300 eura.

Krediti sve skuplji

Sve je više građana koji su primorani na velika odricanja da bi otplaćivali sve skuplje kredite. Najviše su pogođene samohrane majke, umirovljenici i obitelji s nezaposlenim ili radno nesposobnim roditeljima.

"Živim u stanu sa svoje tri kćeri tinejdžerice. Kamata na kredit se udvostručila, a istodobno su režijski troškovi porasli za 25 posto. Osim toga, upravo sam ostala bez posla", za dnevni list Aftonbladet govori samohrana majka Sofia, koja je i prije otkaza jedva spajala kraj s krajem.

"Kćerima sam rekla da u gostima kod prijateljica uvijek prihvate ručak ako im se ponudi. Tražim od njih da se tuširaju u školi umjesto kod kuće. Jedemo neke neobične prehrambene kombinacije i postale smo majstorice u iskorištavanju zadnjeg komadića hrane u hladnjaku. Više se ne obaziremo na rokove trajanja", rekla je Sofia.

Zbog porasta kamata, kupaca na nekretninskom tržištu je sve manje, a prodavatelja sve više. Vrijednost nekretnina stoga je potonula najmanje 15 posto u posljednjih godinu dana, više nego za globalne financijske krize 2008. godine.

Posljedično se smanjio i interes investitora za nove građevinske projekte, što je dodatno potaknulo osjećaj krize kod građana. Nakon dvogodišnjeg pada ponovno je počela rasti i nezaposlenost te sada iznosi 7.6 posto.


Mnogi kupovali kuće, sad je to veliki problem

Naime, mnogi se danas osjećaju prevarenima jer su se u vrijeme niskih kamata i jeftine energije, posebice tijekom pandemije covida-19, zaduživali iznad vlastitih mogućnosti i kupovali kuće. Cijene samostojećih kuća u Švedskoj gotovo su se učetverostručile u posljednjih 20 godina.

Samo u posljednje dvije godine porasle su 25 posto. Osim toga, država je pripomogla time što je posljednjih desetljeća praktički ukinula porez na posjedovanje nekretnina, uvela brojne porezne olakšice vezane za nekretnine i otežala iznajmljivanje stanova.

Tako se središnja banka našla u nezahvalnoj situaciji. Povećanje kamatne stope neophodno je kako bi se zauzdala inflacija, a svako povećanje kamata dovodi novu skupinu građana u egzistencijalnu krizu. Inflacija je u veljači iznosila 9.4 posto, što je otprilike na razini prosjeka Europske unije, ali je istodobno bila osjetno veća nego u ostalim nordijskim zemljama.

Značajan rast cijena namirnica u trgovinama

Švedske građane najviše je zabrinuo porast cijena prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića od 20.95 posto tijekom 12 mjeseci, što nije zabilježeno u posljednjih 70 godina.

"Tijekom 70-ih i 80-ih godina hrana je također dosta poskupjela, ali ipak ne tako brzo kao sada. Posljednji put porast cijena prehrambenih proizvoda od 20 posto u 12 mjeseci zabilježen je 1951. godine", rekao je analitičar švedskog statističkog zavoda John Eliasson.

U posljednjih godinu dana najviše je poskupjelo povrće: poriluk (79.5%), cvjetača (79.2%), paprika (54.1%) i dinja (51.4%); pa potom šećer (48.1%), maslac (39.4%) i margarin (38%). Eliasson ističe kako povrće i inače poskupljuje u veljači, najhladnijem mjesecu u Švedskoj, ali nikad u takvom postotku.

U samo mjesec dana, od početka siječnja do početka veljače, hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su prosječno 2.74 posto, najviše otkako se ovi podaci prate.

Ministrica se obratila lancima

Budući da ostale nordijske zemlje bilježe znatno manje poskupljenje hrane, švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson obratila se maloprodajnim lancima s molbom da učine sve što mogu kako bi cijene prestale rasti.

"Nedopustivo je da se nepotrebno podižu cijene hrane. Mislim da se cjenovni trendovi mogu kontrolirati i da maloprodajni lanci u trenutačnoj situaciji ne moraju podizati cijene", rekla je Svantesson, članica ne baš popularne švedske vlade desnog centra i Umjerene stranke, koja se inače snažno zalaže za liberalizaciju tržišta.

Posljedice poskupljenja jasno su vidljive u pučkim kuhinjama. U glavnom gradu Stockholmu broj korisnika porastao je s 10.448 u siječnju 2022. na 21.129 u siječnju ove godine. Isto vrijedi za trgovine prehrambenim proizvodima kratkog roka trajanja ili oštećene ambalaže, koje doniraju maloprodajni lanci.

"U ožujku prošle godine broj naših članova počeo je naglo rasti. Došli smo u situaciju da svakog dana prodamo 70 posto asortimana u ponudi i da ljudi stoje u redovima pred našim vratima", za Aftonbladet je rekao Johan Rindevall, voditelj jedne takve trgovine u Stockholmu.

Vidi se kraj krize

Pristup Rindevallovoj trgovini imaju samo kupci s prihodima manjim od oko 1100 eura mjesečno. Uglavnom se radi o obiteljima s više djece, samcima i umirovljenicima koji primaju razne oblike socijalne pomoći, ali i dalje ne mogu spojiti kraj s krajem. Ovakve priče iz stvarnog života uvelike narušavaju imidž Švedske kao države blagostanja s visokom razinom socijalne zaštite.

Iako prognoze ne ostavljaju prostora za bitno poboljšanje situacije tijekom ove godine - štoviše, komercijalne banke su prvi put nakon više godina počele nuditi kamatu na štednju građana - ima i naznaka da nije sve tako crno.

Švedski BDP porastao je u siječnju ove godine dva posto u odnosu na prosinac, a industrijska proizvodnja u siječnju je bila 3.5 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. Državni proračun prošle je godine bio u suficitu 16 milijardi eura, dok se ove godine u blagajni očekuje višak od oko osam milijardi eura. Prema podacima Eurostata, dug središnje države potkraj prošle godine iznosio je 33.6 posto BDP-a (u Hrvatskoj 70.4 posto).

Da kriza u Švedskoj nije svakoga pogodila podjednako, pokazuje i podatak da je SkiStar, kompanija koja upravlja većinom švedskih skijališta, od prosinca do veljače ove godine zabilježila najveći prihod u povijesti. Uostalom, nije slučajno da Švedska u odnosu na broj stanovnika, prema Forbesu, ima najviše dolarskih milijardera na svijetu nakon Hong Konga i Švicarske, piše Index.hr.