Kriza načela i štednju

Inflacija i sve masivnije ulaganje u nekretnine doveli su do toga da je štednja stanovnika BiH u bankama na kraju prošle godine iznosila 14,575 milijardi maraka, odnosno jedan posto manje u odnosu na godinu ranije, a stručnjaci savjetuju građanima da je kupovina obveznica i akcija kompanija najbolji vid čuvanja novca u ovim tržišnim uvjetima.

Prema podacima Udruženja banaka BiH, štednja na računima stanovnika u 2021. godini iznosila je 14,696 milijardi maraka.

Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle rekao je za “Glas Srpske” da stanovništvo u BiH podjednako štedi i u markama i u eurima.

- Kamatna stopa je slična, nerealno niska, i može se očekivati blago povećanje kamatne stope - kazao je Kutle.

Ekonomist Marko Đogo istaknuo je da su zbog raznih poskupljenja i slabije kupovne moći prošle godine građani bili primorani da načnu štek namijenjen za crne dane. 

- Na smanjenje štednje utijecala su dva faktora. Stanovnici niže kupovne moći, ako su imali nešto novca sa strane, bili su primorani da ga povuku kako bi mogli da zadovolje osnovne životne potrebe u uvjetima inflacije. S druge strane, oni bogatiji su shvatili da novac gubi vrijednost i da ga je potrebno prebaciti u neku drugu aktivu, pa smo imali situaciju da je sa povlačenjem depozita došlo do porasta cijena nekretnina za više od 50 posto u jednoj godini - kazao je Đogo.

Dodao je da se kod nas sve svelo na čuvanje novca u bankama ili kroz kupovinu nekretnina, te da nema razvijenih prelaznih varijanti poput hartija od vrijednosti, niti stanovništvo ima običaj da ulaže u akcije poduzeća, kao što to rade u svijetu.

- Kod nas ne postoji financijska pismenost. Ova situacija sa povećanom inflacijom će nas sigurno natjerati da razmišljamo i o drugim vidovima štednje, osim nekretnina, jer je neodrživo da se nastavi rast cijena kvadrata kao što je bilo lani. To bi značilo formiranje špekulativnog balona na tržištu nekretnina, a to je opasnost po financijski sustav, odnosno cijelu ekonomiju - rekao je Đogo.

Prema njegovim riječima, ulaganjem u akcije nekih kompanija može se ostvariti dividenda od gotovo deset posto godišnje, što je fantastičan prinos za bilo koje tržište kapitala.

- Na tržištu kapitala Srpske ima kvalitetnih kompanija koje su isplaćivale dobit na tom nivou, gdje se moglo kako zaštititi, tako i zaraditi. Bilo bi dobro da stanovništvo gleda koje su to kompanije i da polako, kroz svoje učešće u tržištu kapitala, vrši pritisak na menadžmente kompanija da posluju kvalitetnije, ostvaruju veću dobit i dividende i slično - istakao je Đogo.

Kada je riječ o ukupnom depozitu domaćih sektora, podaci pokazuju da je lani zabilježen rast od pet posto, pa je tako prošle godine u bankama bilo 29,229 milijardi maraka, a godinu ranije 27,832 milijarde maraka. Gospodarstvo, kad je u pitanju depozit, funkcionira malo drugačije i na računima poduzeća, prema riječima Marka Đoge, uvijek treba biti novca za plaće i ostale obaveze, zbog čega oni nisu povlačili novac sa računa tijekom proteklog perioda.