Marko Radić oslobođen krivnje za ratni zločin

Istina je da se radi o strašnom ratnom zločinu i izgubljenom mladom životu. Smatram da za svaki zločin počinitelj mora odgovarati, no ne mogu se složiti da bi pravda bila zadovoljena da za zločin odgovara bilo tko, obrazlagala je sutkinja Županijskog suda u Zagrebu  nepravomoćnu presudu kojom je Marka Radića oslobodila krivnje za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima.

Optužnica ga je teretila da je 31. svibnja 1993. godine na području Uskoplja - Gornjeg Vakufa tijekom oružanog sukoba između HVO-a i Armije BiH zajedno s još neutvrđenim pripadnicima HVO-a zarobio dvojicu pripadnika Armije BiH Bajru Gudića i Rešada Karahodžića. Tijekom vožnje do zapovjednog mjesta HVO-a u Prozoru-Rami Bajro je pokušao pobjeći, a Radić, koji se navodno nalazio na mjestu suvozača, u njega je ispalio više hitaca te ga usmrtio. Kombi je vozio neutvrđeni pripadnik HVO-a, a jedini svjedok događaja je preživjeli Rešad.

- On je jedini koji zna kako su bili zarobljeni i kako je Gudić ubijen. Iskaz je davao tri puta i sva tri iskaza su identična. I niti u jednom od tih iskaza nije spomenut identitet počinitelja. Isti dan kada je zločin počinjen, kazao je da je počinitelj možda netko koga zovu Marica, a optuženom je nadimak Macaro ili Makaroa - kazala je sutkinja. Mišljenja je da se na temelju toga ne može zaključiti identitet počinitelja, osobito zato što su se tijekom postupka spominjala druga dva imena, a te osobe nisu optužene.

- Čak ni fizički opis osobe koja je počinila zločin ne odgovara izgledu Marka Radića u to vrijeme. Spominje se visok muškarac, tamne kovrčave kose, a optuženi je visok oko 175 centimetara i teško da se može smatrati visokim muškarcem. Iako ima tamnu kosu ni onda ni sad ona nije bila kovrčava - nastavila je.

Radić je oslobođen i plaćanja troškova postupka koji padaju na teret proračunskih sredstava. Inače, Radić već godinama ima prebivalište u Hrvatskoj, a ovaj spis je našem pravosuđu ustupljen iz BiH.