Dioničari Hercegovačke banke traže 16 milijuna KM plus odštetu od 2006.

Pred Općinskim sudom u Mostaru nedavno je konačno "otkočen" sudski postupak u slučaju tužbe trinaest suvlasnika Hercegovačke banke koji traže povrat uloženoga novca u dionice banke, kao i dobiti koja se može mjeriti desecima milijuna maraka, a oteta je nasilnim gašenjem banke u intervenciji međunarodne zajednice tijekom 2001. godine.

OHR i SFOR "nedostupni"

Njih se, međutim, zbog odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma o imunitetu od kaznenog progona, ne može procesuirati, ali zato, nakon predaje banke lokalnim vlastima, od 2006. odgovornost ima više institucija i razina vlasti.

Raguž navodi kako se, uz BiH, tuži i Agenciju za bankarstvo te FBiH.

- Dioničari traže povrat imovine u konkretnom postupku, odnosno temeljnoga kapitala koji su uplatili 1997. za Hercegovačku banku - kaže on.

Riječ je o trinaest dioničara od njih 27, koliko je bilo suvlasnika banke. Njihov tužbeni zahtjev iznosi 16 milijuna maraka, koliko su izdvojili u temeljni kapital banke. - Uz to, traže naknadu za izgubljenu dobit koja dioničarima pripada na temelju planirane naplate dividende. Nije trenutačno moguće znati koliko bi točno iznosila dividenda za svakog dioničara, ali svakako će to biti predmet vještačenja - navodi mostarski odvjetnik, piše Večernji list BiH.

Dodaje kako je u trenutku kada je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch uveo prinudnu upravu 6. travnja Hercegovačka banka, prema parametrima nadležnih agencija za bankarstvo, bila treća u BiH po snazi.

- To najbolje pokazuje kolika je šteta nanesena, napose dioničarima. Posebno je prijeporno što za vrijeme revizije nije utvrđeno da su uprava ili dioničari Hercegovačke banke počinili bilo kakve nepravilnosti. No, banka je nakon okončanja mandata Toby Robinson, prema odluci Agencije za bankarstvo FBiH, upućena u likvidaciju, koja ni do danas nije okončana - upozorava mostarski odvjetnik. Ističe kako je gašenje banke očito bilo povezano s gospodarskim i financijskim osiromašivanjem ovoga područja jer je Hercegovačka banka u tom trenutku bila žila kucavica.

Odvjetnik Raguž navodi kako nije normalno da se godinama krše brojni propisi i zakoni, a napose zbog toga što likvidacijski postupak već traje neusporedivo duže nego što Zakon o bankama propisuje.

- Dioničari su odlučni ići do kraja kako bi došli do svoga novca, a u slučaju da vlasti BiH budu ignorirale njihove zahtjeve, onda će sigurno pravdu potražiti pred Europskim sudom za ljudska prava jer je evidentno da su materijalno oštećeni - ističe odvjetnik Damir Raguž. Podsjeća kako je hajka na Hercegovačku banku, vlasnike, upravu i povezane ljude počela nakon objave o postojanju 12 računa Hrvatskoga vijeća obrane koji su, navodno, bili sumnjivi te da je preko njih "oprano" ili izvučeno 50 milijuna maraka.

Ništa nije dokazano

- Nakon uvođenja prinudne uprave zatraženo je da se provjere svi računi koji su služili za transakcije za potrebe HVO-a, no dokazima kojima mi raspolažemo ni jedna od navodnih zloupotreba nije dokazana - kaže Raguž.

Zajedno s ovim sudskim postupkom, pred Ustavnim sudom BiH odvjetnik Nisad Omerović pokrenuo je postupak kojemu je cilj spriječili daljnje otimanje imovine Hercegovačke banke. Ponajprije naftnog terminala u Dretelju kod Čapljine.

Hercegovačka banka bila je žrtva osvete međunarodne zajednice koja je tako ugasila hrvatsku pobunu u BiH zbog nametanja protuhrvatske vlasti Alijanse za promjene 2001. godine.

>>Gruđani su pružili otpor SFOR-u: Terorističkim napadom izvršen je posljednji čin rušenja rušenja bh. Hrvata