Sabor o Zakonu o dodatnom porezu na dobit

Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena novčana sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

Predsjednik vlade Andrej Plenković ranije je na sjednici Vlade poručio da dodatni porez nije nikakva kazna već doprinos solidarnosti onih koji imaju najviše u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje.

Plenković: Najugroženijima će se redistribuirati sve "do zadnje lipe"

- Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe kroz ovaj porez bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom društvu, istaknuo je.

Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog izmjena zakona o porezu na dohodak kojim se predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun već se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.

Također, zastupnici će po hitnoj proceduri raspraviti izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu. Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.

Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se novčana sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije nego se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.

Također, izmjenama se predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

Glasovanje i o izmjenama zakona o poljoprivredi i o kreditnim institucijama 

Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama jer će od 1. siječnja 2023. Europska središnja banka postati nadležna za nadzor značajnih institucija u RH, za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte, za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija te je potrebno kroz zakon osigurati da od 1. siječnja 2023. budu u primjeni izmijenjeni postupci.

Vlada je na telefonskoj sjednici u ponedjeljak podnijela zahtjev za izvanrednim zasjedanjem Hrvatskoga sabora kako bi se raspravilo i glasovalo o izmjenama zakona o poljoprivredi i o kreditnim institucijama te Prijedlogu strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032.