Macron spreman razmotriti dodjelu statusa kandidata BiH

Novi geopolitički odnosi na svjetskoj razini, a čiji se razvoj može pratiti nakon ruske agresije na Ukrajinu, povećali su svijest među najutjecajnijim državama članicama Europske unije koliko je zbog stabilnosti cijeloga kontinentna nužno napraviti iskorak u smjeru jačih integrativnih procesa na zapadnom Balkanu, a napose u zemljama koje i dalje imaju unutarnje probleme, poput Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.


S obzirom na činjenicu da je riječ o državi čija stabilnost neizravno utječe na širi geografski i geopolitički prostor jugoistoka Europe, jasno je kako će institucije Europske unije trebati krenuti u realizaciju snažnijeg angažmana u BiH, gurajući državu prema ispunjavanju brojnih neispunjenih reformskih zadaća, odnosno otvarajući mogućnost za što skoriju dodjelu statusa kandidata.

Tenzije u državi

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je spremnost razmotriti prijedlog Slovenije da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidacijski status, odnosno, kako je rekao, “razmotrit će europsku perspektivu BiH”, javlja Večernjak.

S druge strane, poručuje da je situacija BiH u regiji “prilično jedinstvena”. U vrijeme kada su Ukrajina i Moldavija bile fokus za dobivanje kandidacijskog statusa za EU premijer Slovenije Robert Golob predložio je isto i za BiH. Macron je prokomentirao i tu ideju. - Potpuno sam na raspolaganju za raspravu o prijedlogu premijera Goloba i prijedloga nekih drugih kolega. Što se mene tiče, cilj je pružiti maksimalnu priliku za stvaranje mira i stabilnosti u regiji - kazao je Macron, prenosi Klix.

Francuski predsjednik tom je prilikom utvrdio kako je stabilnost zapadnoga Balkana kritična, otkrivši i kako su na jednom od posljednjih sastanaka Europskoga vijeća uočili frustracije i ogorčenost u tom dijelu Europe. Macron je podsjetio i na uspjeh koji je postignut popravljanjem odnosa između Bugarske i Sjeverne Makedonije, no ipak je poseban naglasak stavio na ono što tek treba uraditi u BiH. U tom je kontekstu upozorio kako postoje sve veće vanjske snage koje koriste tenzije među zajednicama da destabiliziraju ne samo Bosnu i Hercegovinu već i najbliže susjede te cijelu regiju.

- Mislim da to ne možemo prihvatiti. Ako je europska perspektiva način da se popravi stanje u BiH, onda sam potpuno spreman to i razmotriti - poruka je francuskog predsjednika.

Iz ove izjave jasno se iščitava spremnost unutar EU-a za stabilizaciju stanja u BiH, uz potvrdu kako su svjesni da je preduvjet toga popravljenje, odnosno harmonizacija međunacionalnih odnosa. Europska unija, uz snažno lobiranje Republike Hrvatske, želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj će se poštivati individualna, ali i kolektivna prava naroda, a s obzirom na izmijenjene geopolitičke okolnosti na istoku Europe,


BiH se nameće kao ključni subjekt u procesu daljnjeg proširenja Unije na prostor zapadnog Balkana. U tom procesu EU i SAD imaju zajedničko viđenje, a dokaz je činjenica da su upravo oni bili medijatori procesa izmjene izbornog zakonodavstva u cilju harmonizacije međunacionalnih odnosa u državi, a rezultat je i mostarski sporazum u kojemu se jasno naznačila potreba legitimnog političkog predstavljanja.

Hrvatsko pitanje

Zapad čvrsto stoji i iza visokog predstavnika Christiana Schmidta koji bi trebao nametnuti izmjene izbornog zakonodavstva, rješavajući pritom dio hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini. Nešto ranije Strateški kompas za sigurnost i obranu, ključni vanjskopolitički dokument EU-a, naglašava suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i proces reformi na njezinu putu prema EU.

Hrvati u BiH, kao integrativni čimbenik i narod čiji politički predstavnici aktivno rade na dosezanju europskih standarda te ispunjavanju preduvjeta koji stoje pred BiH na europskom putu, ključni su strateški saveznik EU-a u BiH, spremni za razgovor i dijalog u cilju iznalaženja rješenja, a poglavito onih političkih koja uključuju potrebu relaksacije odnosa među narodima, a koji konačno moraju dobiti pravedan Izborni zakon, uz zajamčenu mogućnost izbora vlastitih predstavnika.