Vlada HNŽ-a blokira hercegovački kamen? Zato moramo kupovati kineski, brazilski...

Priča jablaničkog giganta koji je radio poznate svjetske građevine među kojima su zgrada Bečke opere, Gradska vijećnica u Berlinu, te plato ispred zgrada Ujedinjenih naroda u New Yorku iz godine u godinu je sve teža, jer su iz kojekakvih razloga vladajuće strukture, koje bi trebale biti vjetar u leđa, jablaničkom Granitu kamen spoticanja već dugi niz godina.

Stečajni upravitelj Granita u Jablanici Abid Šarić za Klix.ba kaže da je poduzeće tražilo koncesiju od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije još 2020. godine, ali da je još uvijek taj postupak u tijeku i da se čeka s velikom nadom jer je to uslov za nastavak razgovora s potencijalnim investitorom, odnosno kupcima, što će odrediti i sudbinu samog preduzeća.

"Predviđeno je i stečajnim planom da se nakon zaključenja koncesije ponudi čitavo poduzeće na prodaju ili partnerstvo ovisno koji će model biti, jer je evidentno da netko treba uložiti sredstva u Granit. Ali da bi netko uložio sredstva mi trebamo imati koncesiju za što smo 26. prosinca 2020. godine predali kompletan materijal resornom Ministarstvu gospodarstva HNŽ-a. Nakon toga su tražili neke dopune, jer je bilo određenih tehničkih pogrešaka na mapnim kartama gdje su upisani kodovi, te su nas obavijestili da su 29. lipnja 2021. materijal predali Vladi HNŽ da se stavi na dnevni red i od tada cijelo vrijeme čekamo", pojašnjava Šarić.

Prema tome potez je na Vladi HNŽ koji će odlučiti o sudbini jablaničkog Granita, koji kako tvrdi Šarić uprkos brojnim problemima s kojima se nosi i dalje radi i zapošljava 197 ljudi, te im redovno isplaćuje plaće i uredno izmiruje sve svoje obaveze.

Kvaliteta kakve u Europi nema nigdje

"Ono što je najvažnije je da Granit raspolaže resursom i kvalitetom kakvog u Europi nema nigdje. Slični materijali koji se uvoze iz Kine, Brazila i Južnoafričke Republike po fizičko-kemijskih karakteristikama koje se potvrđuju na institutima za ispitivanje nisu ni približno kvaliteti Granita iz Jablanice. Granit treba biti nositelj i oslonac razvoja ne samo Jablanice ni Hercegovačko-neretvanske županije nego Federacije BiH jer i u ovakvim uvjetima, kad mi poslujemo zaista s velikim poteškoćama uzrokovanim stečajem i bezbroj ograničenja, napravimo ipak pet milijuna izvoza. S ponosom mogu kazati i sada da 90 posto naše proizvodnje godišnje izvezemo. Takva firma i takav kapacitet zaista zaslužuju respekt i uvažavanje i Vlade HNŽ i Vlade Federacije, pa i države Bosne i Hercegovine", kaže Šarić.

Tvrtka koja u ovom trenutku zapošljava 197 radnika, kako tvrdi naš sugovornik, može zapošljavati i još stotinjak ljudi kada se svi dugovi saniraju i izvrši tehničko zanavljanje opreme.

"Zbog toga smatram da je izuzetno važno da se dozvola za koncesija riješi što prije. Čak i u ovoj situaciji koja traje duži period smo imali kontakata s raznim grupama investitora i poslovnih ljudi koji su pokazali interes za investiranje u Granit, ali svi oni nam isto kažu, da ne mogu ulagati bez garancije da narednih 20 ili 25 godina mogu nesmetano vršiti eksploataciju", objasnio nam je Šarić u nadi da će Vlada HNŽ konačno ukloniti barijeru za investicije u ovo poduzeće te davanjem koncesije privući investitore da ulože u Granit.

Nakon dodjele koncesije će biti javni poziv kako je odlučio sud kada je usvojio stečajni plan Granita, za što će se angažirati agenciju da im pomogne u prekvalifikaciji kako bi se došli do najkvalitetnijih rješenja.

Smatra da bi s obzirom na djelatnost poduzeća bilo najbolje da se uloži privatni kapital u partnerstvu s Vladom HNŽ-a i Općinom Jablanica.

"Koja će biti organizacijska odluka nije bitno kao to da se Granit bavi svojim djelatnosti, i da eksploatira resurs kojim raspolaže i ostvaruje prihode. Bez obzira u kojem organizacijskom obliku da funkcionira Granit ima svoje obaveze prema radnicima i prema državi", objasnio je za Klixs.ba stečajni upravnik jablaničkog granita.

Vlasništvo nad Granitom 67 posto ima Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, a 33 posto je u vlasništvu fondova, fizičkih i pravnih osoba koje su javnim upisom dionica stekli vlasništvo.

"Ugovor o privatizaciji gdje su vlasnici s menadžmentom kupili je pravovaljano raskinut i ostali dio je vraćen u nadležnost Vlade HNŽ. Međutim s obzirom na činjenicu da je firma u stečaju, kako je zakonom propisano, u ovom trenutku je to vlasništvo Skupštine dioničara, odnosno Stečajnog suda dok se taj proces ne završi. Ali bez obzira na vlasništvo bi trebalo da su Vlada i Općina zainteresirani da se poduzeće sanira, izvede na čistac i da mu se omogući da normalno radi", kaže sugovornik.

Za normalan rad Granita kako naglašava treba investirati oko 10 milijua KM za šta su po njegovim riječima spremnost pokazali samo strani investitori, koje koči upravo koncesija, tako da je priča cijela zamršena i do daljnjeg neizvjesna.

Ističe da je Granit sve dugove po sudskim presudama radnika izmirio kroz određene sporazume i da je ostalo svega nekoliko sudskih presuda po tužbama radnika koje po njegovim riječima nisu značajnijeg iznosa i ne mogu ugroziti Granit bez obzira na ishod, te da ne mogu biti nikav faktor ovoj situaciji oko dodjele koncesije.

"Sve je transparentno prezentirano sudu i skupštini povjerioca i nalazi se u svim materijalima koji će biti prezentirani i budućim investitorima", tvrdi stečajni upravnitelj jablaničkog granita.

Glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Pero Pavlović potvrdio je za Klix potvrdio da je Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a dobilo zahtjev za koncesiju od Granita, te da je Županijska vlada kao koncesionar ranije tražila od resornog Ministarstva cjelovitu informaciju o stanju u Granitu.

"Ministarvo je uradilo kompletnu informaciju i dostavilo je putem stručnih službi Vladi HNK i sad se čeka kad će Vlada na Dnevni red staviti informaciju o Granitu. Na temelju te informacije će Vlada HNK definirati je li Granit u ovom trenutku u formalno pravnom i svakom drugom smislu privredni subjekt koji može aplicirati za dodjelu koncesije" kazao je Pavlović za Klix.ba.

Inače, priznata dugovanja Granita su 19 miliona KM koja su nastala do otvatanja stačaja 2010. godine, a kako navodi Šarić stvarna dugovanja prema fondovima i Poreznoj upravi će trebati ponovno utvrditi. Po njegovim riječima će biti manja nego što su priznata, jer je 70 ljudi penzionisano uz iz izmirene obaveze i u zadnjih 10 godina se mnogo toga promijenilo.