Predsjednik Čilea Gabriel Boric prvi put izvan glavnog grada, gađali ga kamenom

Lijevo orijentirani Boric, koji je preuzeo mandat u ožujku, boravio je u gradu La Sereni udaljenom 400 kilometara sjeverno od Santiaga. Prije ulaska u zgradu regionalnih vlasti približio se željeznoj ogradi gdje je pozdravljao okupljene ljude.

Iz gomile je bačen kamen koji je pogodio u prsa Boricevog šefa kabineta, pokazuje snimka.

Pogođeni Matías Meza-Lopehandía (42) nije ozlijeđen, izvijestila je čileanska policija.

Priopćila je kako je ubrzo nakon incidenta uhitila prosvjednika (31) te da sada istražuje njegov motiv.

"Ako netko misli da može uplašiti ili promijeniti način na koji želimo upravljati zemljom, vara se", rekao je Boric na konferenciji za medije nakon incidenta.

"Mi ćemo nastaviti razgovarati s ljudima koji se slažu s nama, a i s onima koji se ne slažu, jer je to uloga vlade - slušati i gledati u oči", dodao je.

Boric, koji je došao u trodnevni posjet kako bi se sastao s predstavnicima regionalnih vlasti te obišao jednu bolnicu, u prvi tren nije primijetio da je kamen bačen prema njemu, sve dok ga osiguranje nije upozorilo.

"Budemo li zatvoreni i razgovarali jedino s vlastima na strogo zaštićenim mjestima, propustit ćemo važan dio onoga što se događa u Čileu", rekao je. "Tako da ću ja nastaviti sa svojom agendom i onime kakav sam", napomenuo je.

On se tijekom prethodnih službenih događaja u Santiagu, glavnom gradu zemlje, pozdravljao s ljudima ispred zgrada gdje je imao sastanke.

Bivši čileanski predsjednik Sebastían Piñera (72) osudio je incident preko društvenih mreža.

"Kamenje nije put, a nasilje uvijek treba osuditi, snažno i jasno. Trebamo vratiti stazu dijaloga, suradnje i sporazuma kako bismo izgradili bolji Čile, za svakoga", poručio je Piñera, biznismen koji je upravljao zemljom od 2010. do 2014. te od 2018. do 2022. godine.

U Čileu, s oko 19 milijuna stanovnika, živi oko 200.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je hrvatske vlade.

Boric, najmlađi predsjednik u povijesti Čilea, tijekom prvih 30 dana mandata suočio se s rastućim cijenama goriva i javnog prijevoza, zahtjevom za povećanjem minimalne plaće, a i s prethodno nastalim sukobom države s autohtonim narodom Mapuche koji traži autonomiju, povratak zemlje te priznanje kulturnog identiteta.