Svjetski je dan svjesnosti o autizmu

Nakon što na Dan svjesnosti o autizmu s trgova odlete plavi baloni i iznova poslušamo obećanja državnih i lokalnih dužnosnika o izgradnji potrebnog sustava, preostaje nam nadati se da utrošeno vrijeme i energija nisu bespovratno izgubljeni i da će makar buduće generacije osoba s autizmom dobiti potrebnu podršku usmjerenu na zaštitu, a ne na kršenje njihovih ljudskih prava.

Osobe s autizmom u Hrvatskoj ne mogu razviti svoje pune potencijale kao u razvijenim zemljama, učestalo ih se hospitalizira na psihijatrijskim odjelima, a kad se obitelj o njima više ne može brinuti, smješta ih se u ustanove.

U Hrvatskoj živi 3648 osoba s poremećajem iz autističnog spektra bez pravodobne rane intervencije, socijalnih usluga boravka i smještaja, nedostupna im je specijalizirana zdravstvena skrb, a nije im prilagođen ni redovni obrazovni sustav.

Postojeći centri za autizam u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku nisu odgovarajuće organizirani, nedostaju im stručnjaci, a za odrasle osobe nisu razvijene usluge koje bi im omogućile život u zajednici.

U Hrvatskoj, a i u BiH nije prepoznata potreba nekonvencionalnog pristupa skrbi osobama s poremećajem iz autističnog spektra te postoje otpori sustavnim rješenjima na najvišoj razini državne vlasti.

Svi pokušaji da se problemu autizma pristupi cjelovito svedeni su na dogovore, prijedloge, osnivanja međuresornih skupina, sastanke ministara, potpisivanje sporazuma, humanitarne akcije, ali bez konkretnog učinka i aktivnosti kojima bi se realiziralo ono što je potrebno.

Nakon što na Dan svjesnosti o autizmu s trgova odlete plavi baloni i iznova poslušamo obećanja državnih i lokalnih dužnosnika o izgradnji potrebnog sustava, preostaje nam nadati se da utrošeno vrijeme i energija nisu bespovratno izgubljeni i da će makar buduće generacije osoba s autizmom dobiti potrebnu podršku usmjerenu na zaštitu, a ne na kršenje njihovih ljudskih prava.

Podsjetimo kako je autizam neurorazvojni poremećaj koji značajno utječe na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije. Javlja se do 3. godine života i traje cijeli život. Broj djece s dijagnozom ovog poremećaja se povećava iz godine u godinu - u posljednjim izvještajima iz SAD-a, (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu) , tvrdi se da čak 1 u 50 djece školske dobi ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra, što opravdava ocjenu svjetske organizacije "Autism Speaks" da, autizam poprima razmjere epidemije.

Smatra se da će ove i narednih godina u svijetu biti više djece sa dijagnozom autizma nego raka, dijabetesa i AIDS-a zajedno.

Dizanje svijesti društva edukacijom o poremećaju spektra autizma društvo će početi prihvaćati različitosti te će u komunikaciji s osobama s autizmom imati pozitivniji i otvoreniji pristup. Osobe s autizmom mogu biti funkcionalne i uspješne ukoliko im se pruži adekvatna podrška. Ta podrška uključuje rad terapeuta s djecom od najranije dobi u kabinetu s ciljem usvajanja funkcionalnih vještina potrebnih za njihovu uspješnu inkluziju. Međutim, izlaskom iz kabineta potreba za podrškom ne prestaje i trajat će vjerojatno cijeli život. Educirana lokalna zajednica temelj je uspješne inkluzije i podrške osoba