Dok val poskupljenja doseže svoj vrhunac, životni standard bh. građana sve više tone.
Broj onih koji krpaju kraj s krajem sve je veći, a svaki novi dan nosi neku novu neizvjesnost. Upravo zbog situacije u kojoj se nalaze sve češće posežu za potrošačkim kreditima koji su u porastu u odnosu na investicijske i stambene.
Kvaliteta življenja
Potvrdio je to za Faktor i Berislav Kutle, predsjednik Udruge banaka BiH. - Od ukupno više od 14 milijardi KM kredita koje građani duguju, prema podacima s kraja 2021. godine, 7,8 milijardi KM odnosi se na potrošačke kredite. Stanovnici dižu potrošačke kredite iz više razloga. Prije svega, za tu vrstu kredita nije potrebno puno papirologije i dižu se na rok od pet do deset godina te je maksimalan iznos koji se može podići 50 tisuća maraka, što građanima BiH, prema primanjima koja imaju, najviše odgovara - objasnio je Kutle. Prema njegovim riječima, primanja zaposlenih su mala pa se ne mogu zadužiti za veće iznose, primjerice, kako bi riješili stambeno pitanje. - Budući da primanja nisu velika, tu nastaje novi problem jer, ako većina kredita ode na potrošnju, moraju vraćati kredit pet do deset godina, a trebat će im novi za novu potrošnju. Inače, prosječna plaća u BiH je 1100 KM, dok je realna plaća zaposlenih između 600 i 700 KM te nju prima najveći broj bh. stanovnika. S takvim primanjima samo potrošačke kredite mogu i dizati. I tako jedan dio kredita potroše kako bi preživjeli, dok ostatak potroše na stambenu izgradnju, kupnju auta i neke investicije jer potrošački kredit mogu podići jednostavno - objasnio je Kutle za Faktor. Istaknuo je kako nastaju problemi koji još nisu vidljivi. - Pretpostavka inflacije u ovoj godini bila je nešto veća od tri posto, a bit će iznad 10 posto. Iduće dvije godine sigurno će biti veća inflacija. Primanja građana će se malo ili nimalo povećati i tu će nastati problemi u kvaliteti življenja u BiH koji će doći do izražaja u iduće dvije godine. Razlog je što se onaj dio potrošačkih kredita koji je otišao u stvarnu potrošnju, u ono što se ne može nadoknaditi, javlja kao povećanje potreba. Pri tome mogućnosti za podizanje takvog kredita, kako bi se potrebe zadovoljile, više nema, tako da su potrošački krediti dobrodošli, ali moraju biti ograničeni - zaključio je Kutle.
Kako prikazuju podaci Agencije za bankarstvo FBiH od 31. prosinca 2021. godine, krediti za opću potrošnju rasli su za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije do vrijednosti portfelja od šest milijardi KM, dok su ukupni krediti prema stanovništvu rasli za 4,6 posto na 7,6 milijardi KM. Kada je riječ o strukturi portfelja kredita stanovništvu koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo FBiH, izdvajaju se, prema podacima, kategorije opće potrošnje, stambene izgradnje i krediti za obavljanje djelatnosti. Tu su i krediti za opću potrošnju koji uključuju i određene kategorije namjenskih kredita s krajem 2021. godine, a, kao i u prethodnom razdoblju, imaju najveći udio u ukupnim kreditima stanovništva, navedeno je iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Koliko bh. stanovništvo teško živi, najbolje pokazuju podaci Ujedinjenih naroda u kojima stoji kako je svako šesto kućanstvo u BiH siromašno, 15 posto građana u apsolutnom je siromaštvu, dok je polovina stanovnika na samom rubu siromaštva. - Već odavno živimo na kredit. Supruga i ja smo umirovljenici s minimalnim mirovinama kojima jedva pokrijemo lijekove i hranu. Iako smo već tri godine u mirovini, pokušavamo zaraditi i nešto "sa strane". Radim kao noćni čuvar otkako sam umirovljen, supruga zarađuje čisteći. No, ni ta dodatna zarada ne olakšava nam život. Onda to ovako krene, podignete jedan kredit da si malo pomognete, onda se nakon nekog vremena nađete u situaciji u kojoj ne znate kako ga otplaćivati, pa uzmete kredit kako biste zatvorili taj i tako smo već godinama u začaranom krugu - objašnjava umirovljenik iz Sarajeva koji ne vidi izlaz iz ove situacije. - Teško da će u skorije vrijeme biti bolje, koliko ja pratim situaciju, može biti samo gore. Svaki dan cijena nečega raste te, što je najcrnje, poskupljenja se neće tek tako zaustaviti, a živjeti se mora - zaključio je, piše Večernjak.
