Kućne zalihe hrane: Sol, šećer, grašak, slanutak, grah, leća... imaju neograničen rok trajanja

Sve su to krize koje su kroz pola stoljeća potresle stanovništvo Bosne i Hercegovine, onako kvalitetno, a da ova zemlja uglavnom nije bila spremna na njih. Nažalost, ovdje se nešto pokušava popraviti uglavnom kad se već dogodi, piše Večernji list BiH. Vratit ćemo se na početak pandemije. Tek u travnju te godine shvatili smo da u robnim rezervama praktički nemamo ništa, a granice su nam bile zatvorene. Sreća je da taj prvi globalni lockdown nije (pre)dugo potrajao jer je pitanje u kakvoj bi situaciji bila ova zemlja.

Zalihe energenata

Ovih dana svjedočimo teškoj situaciji na rusko-ukrajinskoj granici. Epilog je neizvjestan. Ali, ako dođe do rata, kriza će se, jasno, preliti na cijeli svijet. Mudrije države svjesne su da nemaju ništa od pukog razglabanja hoće li rata biti ili neće, nego će raditi u cilju zaštite svog stanovništva. Hrvatska, primjerice, u robnim zalihama uvijek ima proizvoda vrijednih više od pola milijarde kuna. Čak 18 posto otpada na pšenicu, 6 posto na kukuruz kao i na juneće meso, 5 posto na šećer, 4 posto na konzervirano meso i suho meso te 2 posto na svinjsko meso i riblje konzerve.

U Srbiji su potvrdili da su ovih dana naručili 30 milijuna kilograma soli, po milijun kilograma graška i graha kao i 30 milijuna kilograma brašna i mlijeka u prahu. "U vrijeme kad cijeli svijet histerično očekuje da se nešto dogodi između Rusije i Ukrajine, ne možete se pretvarati da se ništa ne događa", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Što savjetovati stanovništvu BiH u ovakvim trenucima? Pa očito da se treba pripremati samo za sebe te da uvijek u zalihama ima osnovnih namirnica. Osim poruke Ministarstva vanjskih poslova BiH da se ne putuje u Ukrajinu, od političara se nitko nije oglašavao, a o robnim rezervama ponovno se šuti, baš kao i pred pandemiju 2020. godine.

Makroekonomski analitičar koji je predvidio većinu stvari u proteklom desetljeću, na ekonomskom planu BiH, ali i šire, oglasio se oko ove situacije. - Bosna i Hercegovina trebala bi hitno uspostaviti i obnoviti robne rezerve te nabaviti dovoljne količine hrane za građane, barem za nekoliko mjeseci, zbog mogućeg sukoba Rusije i Ukrajine. Isto vrijedi i za gorivo. U slučaju sukoba, ulazimo svi u vrlo neizvjesno razdoblje, koje se neizravno može odraziti i na našu državu u ekonomskom smislu. Imamo rekordne naplate poreza, pripremite se sada dok još imamo vremena - poručio je Hadžić. Naglasio je da bi sukob značio novo povećanje cijena energenata. - Hrana i gorivo neće propasti, jer se na taj način može u konačnici intervenirati na tržištu, čak i ako ne bude sukoba, zbog trenutačne inflacije. Ako kojim slučajem dođe do sukoba, vrlo vjerojatno će doći do novog rasta cijena goriva na svjetskom tržištu i tko zna čemu to dalje sve može voditi. Hoće li biti uopće redovite isporuke u našu državu? - zapitao se Hadžić.

Krizu dočekati spremno

Pozvao je da se što skorije izvrše pripreme za moguću tešku situaciju u budućnosti. - Nemamo dovoljno vremena da pokušamo pripremiti sve moguće kapacitete, ali što god budemo mogli brzo "obnoviti" i osigurati se u idućim danima, dobro je. Posebno je ovo važno za hranu, gdje mi uvozimo većinu hrane iz inozemstva, a čuli smo da su cijene sjemena i gnojiva ove godine povećane više od 100 posto za ovu godinu za domaće proizvođače. Bolje je biti spreman, pa i pogriješiti u procjeni, nego dočekati novu krizu nespreman i ovisiti o pomoći drugih zemalja. Treba li paničariti? Ne treba. Ali treba biti spreman za pomoć građanima - zaključio je Hadžić. Također, dobro je stvoriti zalihu kućnih rezervi, ali dugotrajnim namirnicama. Primjerice, hermetički zatvorena i pohranjena na hladnom mjestu, bijela riža mogu trajati i 30 godina. Grašak, slanutak, grah i leća, dok su hermetički zatvoreni u staklenci, mogu trajati zauvijek, a puni su proteina i drugih hranjivih tvari. Također, i šećer i sol imaju neograničen rok trajanja. Orašasti plodovi, ako ih se zamrzne, mogu trajati i do dvije godine. Što se maslinovog i biljnog ulja tiče, rok trajanja mu je i do dvije godine ako se nalaze u hladnijim i tamnijim prostorijama. Zamrznuto povrće ima rok trajanja do godinu dana. Sve to treba imati na umu, piše Vecernji.ba.