Političke stranke Hrvata i Bošnjaka, sudionika neumskih pregovora, pokušale su još jednom doći do dogovora, a ovoga puta u Sarajevu. A rezultati toga susreta koji je bio jako kratak su neizvjesni. Posebice jer su posve različiti stavovi predstavnika dvaju naroda u zemlji i njihovih javnosti. Izborna je godina. Politički problemi se ne rješavaju nego se gomilaju. Najveća politička poslijedaytonska kriza u BiH postaje sve složenija. Za sljedeći vikend zakazano je izvanredno zasjedanje Sabora HNS-a u BiH Mostaru. Predsjednica HKDU-a BiH kaže da hrvatski odgovor treba biti Herceg Bosna.
Večernji list: Za neumske pregovore se govorilo da nisu propali, da je pomaka ipak bilo. Što je to što bi predstavljalo pomak ako se zna da ništa nije dogovoreno?
- Poslije neumskih pregovora primjetno je da se bošnjačka politika manje poziva na, kako oni to kažu, “europske demokratske standarde”. Kao razlog se može navesti činjenica da su prijedlozi HNS-a BiH, koji su bili na stolu u Neumu, od Venecijanske komisije ocijenjeni kao prihvatljivi za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, od kojih je javno najzastupljenija ona u slučaju “Sejdić - Finci”. Bošnjačka politika je u proteklom razdoblju potrošila puno političke energije tvrdeći da su konstitutivnost naroda i presude Europskog suda za ljudska prava međusobno nepomirljive, pa iz toga da su “europski demokratski standardi” i konstitutivnost naroda međusobno nespojivi. Mišljenje Venecijanske komisije iz Neuma o prijedlozima HNS-a primjetno je kod Bošnjačke politike ohladilo “građanski zanos”. Međutim, iluzorno je misliti i nadati se da će se time promijeniti bošnjačka politika. Oni neće pristati na ravnopravnost s Hrvatima u Federaciji BiH. Zbog toga su neumski pregovori propali.
Večernji list: U javnosti se spominje mogućnost odgode izbora, bojkot izbora, kao i povratak na stanje prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Što je vaš stav?
- Izbore je moguće odgoditi samo uz dogovoren pristanak triju naroda, što u našoj realnosti znači – nikad, barem ja ne vjerujem! Nije realno očekivati da će Bošnjaci pristati na ovakav dogovor jer imaju pod svojom kontrolom Središnje izborno povjerenstvo, koje su instalirali mimo zakonom propisanog postupka. Mi smatramo da ne postoje zakonski uvjeti za raspisivanje izbora, što je neki dan potvrdio Ustavni sud objavom da presuda “Ljubić” nije provedena u Parlamentarnoj skupštini, a to je samo jedan od opravdanih razloga za neraspisivanje izbora.
Večernji list: Može li izbore svojom odlukom odgoditi visoki predstavnik, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za nužnu izbornu reformu, pa opće izbore spojiti s lokalnim općinskim izborima, kao bi u BiH prestalo stanje stalne izborne kampanje, koja ne ostavlja dovoljno prostora za nužne političke dogovore, najprije u Federaciji BiH, pa onda i u BiH kao cjelini?
- Mislim da je pozicija visokog predstavnika posve potrošena nizom pogrešnih odluka njegovih prethodnika među koje svakako spadaju i Inzkove izmjene Kaznenog zakona. Osim toga, on nema legitimitet Vijeća sigurnosti UN-a zbog čega nije prihvaćen od politike srpskog naroda u BiH. I treće, ne manje važno, on nije skrivao svoju zatečenost stanjem u BiH poslije Inzkovih zakonodavnih aktivnosti koje su rezultirale blokadom BiH, što znači da je došao nepripremljen, bez dovoljnog poznavanja stanja u BiH, što sa sobom nosi opasnost da ga oni koji ga servisiraju mogu navući na krive odluke, što u odnosu na njegove prethodnike, ne bi, nažalost, bilo prvi put.
Večernji list: Što vi predlažete? Što, po vama, treba biti odgovor politike hrvatskog naroda u BiH na ovakvo stanje?
- Jedini pravi odgovor, pa ako hoćete, i jedini mogući odgovor hrvatske politike odnosno politike hrvatskog naroda u BiH na ovakvo stanje, po našem mišljenju, je Herceg Bosna. Hrvati su se najviše žrtvovali za prekid rata i mir u Bosni i Hercegovini. Nitko nije više od Hrvata i Hrvatske u ratu pomagao Bošnjacima (tada muslimanima), u slanju pomoći, prihvatu izbjeglica, liječenju ranjenika, naoružavanju, čak je i stožer Armije BiH jedno vrijeme djelovao iz Hrvatske.
Odrekli smo se Herceg Bosne u ime mira i suživota u zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini, vjerovali smo da će partneri poštovati mirovni sporazum i ustavne odredbe te cijeniti ljudsku pomoć i žrtvu s naše strane. Dakle, mi Hrvati smo najviše doprinijeli stvaranju Bosne i Hercegovine, a sad se pregovarači s druge strane samonazivaju “probosanskim strankama” svojatajući tako i našu domovinu, a naziv koji ih povezuje s tim ciljem je “probošnjačke stranke”. Sada kad smo iscrpili sve dugogodišnje pokušaje zaštite zajamčenih prava svoga naroda, ostaje nam ovaj “brak” privesti kraju, naravno uz vraćanje “ruha” koje smo u njega donijeli. Stav HKDU-a BiH, u demokršćanskom stilu, pravedno je rješenje svakog pitanja, na temelju jednakopravnosti i uvažavanja drugog. Budući da protekli pregovori nisu vođeni na navedenim načelima, nije bilo ni moguće postići dogovor. Stranke HNS-a konsenzusom su usvojile svoje ciljeve, od kojih se ne može i ne smije odstupiti te kako nije pokazana dobra volja s druge strane, prihvatiti samo ono što je Ustavom i mirovnim sporazumima zajamčeno i, naravno, pravedno, mi smo jednostavno vraćeni na početak, na poziciju prije Washingtonskog sporazuma. Ne znam jesu li svjesni da su nam, ustvari, pomogli, kako jednom proročki reče Haris Silajdžić.
Večernji list: Za slučaj proglašenja Herceg Bosne, neće li vas međunarodna zajednica optužiti za rušenje ustavnopravnog poretka u BiH i svega što takve optužbe sa sobom nose?
- Ustavnopravni poredak je srušen Komšićevim izborom. Suprotno je Ustavu BiH da jedan narod ima dva člana Predsjedništva BiH. Ustavni poredak je srušen postavljanjem Središnjeg izbornog povjerenstva mimo zakonom propisanog postupka, kako bi se u tom tijelu mogle donositi odluke po volji bošnjačke politike, a na štetu hrvatskog naroda u izbornom procesu, do granica da sami, mimo Parlamenta BiH, mijenjaju Izborni zakon. I treće, ustavni poredak je srušen time što bošnjačka politika bira zastupnike u Dom naroda Federacije BiH i sebi i Ostalima i Srbima i Hrvatima. Zašto bismo mi bespomoćno širili ruke i trpjeli takvo stanje? Protuustavno stanje je politički proizvod bošnjačke politike, koja se odbija vratiti u ustavne okvire i ne može se s te strane drugima to imputirati. Desetljećima tražimo i predlažemo da se s time prekine. Nudimo dogovore i rješenja i što je rezultat? Ne samo produžetak neustavnog stanja, nego i traženje da se Hrvati kao narod razvlaste.
Jednostavno smetamo u ostvarenju konačnog cilja, stvaranja unitarne (bošnjačke) Bosne i Hercegovine. Mi po Ustavu imamo pravo i dužnost na odgovor. Ustavotvoran smo narod i ne može nam drugi narod oduzeti ustavotvornost. Mi svoju ustavotvornost moramo zaštititi. Herceg Bosna je politički iznuđen potez. Riječ je o samoobrani.•
| Vaše ime | |
| Komentar | |
