Nedavno je kod otočića Košara pored Pašmana ulovljena otrovna i invazivna riba srebrenopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus). Možda to i ne bi bila velika vijest da se ne radi o ribi koja sadrži moćan otrov koji uslijed konzumacije ribe može izazvati teške zdravstvene tegobe, ponekad i smrt, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Iz Instituta su na društvenim mrežama upozorili građane da, ako se susretnu s njom, po mogućnosti izbjegnu direktan kontakt, a ako je to nemoguće, da pažljivo rukuju s njom. Osim otrova ova vrsta ima jaku čeljust s oštrim zubima pa i njen ugriz može uzrokovati ozbiljne ozlijede.
O kakvoj se zapravo ribi radi, pitali smo dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Objašnjava da se radi o Lagocephalus sceleratus ili srebrnoprugastoj četverozupki koja pripada porodici riba Tetraodontidae (četverozupke).
“Rasprostranjena je u Indijskom oceanu, zapadnom Pacifiku te u Crvenomu moru. Lesepsijski je migrant što znači da je u Mediteran dospjela iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. Izrazito je invazivna vrsta koja je u potpunosti uspostavila svoje populacije u Mediteranu (poglavito u njegovu istočnom dijelu). Nakon uspostave populacije u istočnom dijelu Sredozemlja, kao što je to uspjelo i nekim drugim vrstama iz ove iste porodice, započela je svoje širenje i prema drugim dijelovima Mediterana uključivo i Jadransko more”, objašnjava Jakov Dulčić za N1.
Ističe da je prvi nalaz ove vrste bio kod otoka Jakljan u dubrovačkom akvatoriju 2012 godine. Zatim je slijedio niz nalaza i to uglavnom u južnom dijelu Jadrana i to zu albansku, crnogorsku i hrvatsku obalu. Prvi nalaz za zapadni dio Jadrana (talijanska obala) bio je 2014 godine.
“Ovaj najnoviji nalaz u veljači tekuće godine kod otoka Pašman je prvi za Jadran upravo nakon te 2014. godine kada smo imali zabilježene jedinke za talijansku južnu obalu. Ovo bi bio najsjeverniji nalaz ove vrste za Jadran jer je prethodni bio kod Tribunja (Šibenski akvatorij). Ovo je još jedan dokaz da je ova vrsta ipak izgleda uspostavila populaciju u Jadranu i to poglavito u južnom i dijelu srednjeg Jadrana”, ističe Dulčić.
Srebrnoprugasta četverozupka najčešće se nalazi na dubinama između 18 i 100 m, i to uglavnom na pjeskovitom dnu te u blizini ili iznad koraljnih grebena. U Crvenomu se moru može naći i na dubini od 250 m. Može se napuhati kad je ugrožena. Hrani se bentoskim beskralježnjacima. Izraziti je grabežljivac. Oviparna je vrsta. Rani razvojni stadiji su planktonski.
Može narasti do 110 cm i može doseći masu od 7 kg, no najčešće naraste negdje do 40 cm.
Dulčić također ističe da je konzumacija te ribe zabranjena u EU-u zbog jakog otrova u tkivu koji može uzrokovati i smrt, a nekoliko je stotina puta jači od cijanida. Ipak, u Japanu se smatra delikatesom.
“Iako se u Japanu meso riba iz te porodice smatra delikatesom (jelo pod imenom fugu), konzumacija te ribe zabranjena je u zemljama EU-a zbog toga što u svojemu tkivu (poglavito u spolnim žlijezdama, jetri, koži) ima izuzetno jak otrov neurotoksin tetraodotoksin, koji većinom prilikom nepravilne pripreme i konzumacije mesa prouzrokuje smrt. Smatra se da je ovaj termostabilni otrov i nekoliko stotina puta jači od cijanida.
Inače u zemljama Levanta ta vrsta prouzrokuje prave štete u lovinama mreža stajačica, ugrožavajući na taj način njihov priobalni ribolov. Osim što je zabranjena za konzumaciju postoji upozorenje da se prilikom ulova treba pažljivo rukovati s jedinkama jer je moguć transfer otrova na sluznice oka, nosa ili usta ako se s njima rukuje bez rukavica jer otrov može biti i u koži”, upozorava Dulčić.
