Činjenica da su mineralna gnojiva poskupjela i za 400 posto uz istodobno poskupljenje energenata i repromaterijala dovela je domaće poljoprivredne proizvođače u gotovo bezizlaznu situaciju u kojoj su, uz ponovljene apele za pomoć, poslali i jasnu poruku kako će proljetna sjetva biti upitna ako se ne napravi radikalan zaokret.
Istodobno, zbog velikog vala poskupljenja posljedice će se tek osjetiti ovoga proljeća jer se očekuje manjak prinosa od jesenske sjetve koja je odrađena s onim što se imalo na raspolaganju. A imalo se malo, premalo u odnosu na ranije godine, ali i u odnosu na normalni tijek procesa.
Podbacila jesenska sjetva
Sve zajedno stoga vodi samo jednom ishodu - dodatnom poskupljenju, a moguće i nedostatku određenih prehrambenih proizvoda. Vladimir Usorac, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Bosne i Hercegovine, nedavno je za Večernji list upozorio kako će ovoga proljeća doći do izražaja posljedica niza loših situacija koje su pogađale domaće poljoprivrednike, a što bi moglo dovesti do povećanja ne samo cijene već i dostupnosti brašna i kruha. Takvu procjenu objasnio je situacijom u kojoj je ove jeseni sjetva pšenice podbacila u smislu da se malo zasijalo, a i ono što se zasijalo, urađeno je bez gnojiva. Istodobno, zbog činjenice da je korišteno manje kvalitetnih gnojiva, a sve potaknuto velikim valom poskupljenja, očekivanja su i da će prinosi hrane ovoga proljeća biti manje kvalitetni nego inače.
Osim poskupljenja pekarskih proizvoda, moguće je i poskupljenje mesa, a sve vođeno situacijom u kojoj se smanjuje broj onih koji se bave stočarstvom.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za Večernji list nedavno je kazao kako je nemoguće očekivati rast domaće proizvodnje ako to država ne podrži.
Država treba zaštititi domaću proizvodnju. Ne možemo biti konkurentni s ovako skupom proizvodnjom. Recimo, Republika Hrvatska je prošle godine uložila u poljoprivredu milijardu i pol eura, a kod nas, kada se sve zbroji, ne uloži se ni 100 milijuna eura. Nemamo "plavi dizel"... - upozorava Bićo, naglasivši kako je proizvodnja u svim segmentima prilično smanjena.
Proizvodnja kukuruza u zrnu u Federaciji BiH u 2021. godini tako je iznosila 211.902 tone, što je manje za 30,4 posto u odnosu na 2020. godinu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u proizvodnji industrijskog bilja zabilježeno je smanjenje proizvodnje soje za 40,9 posto, piše Vecernji.ba. Proizvodnja krumpira iznosila je 178.667 tona i bila je manja za 22,1 posto u usporedbi s proizvodnjom u prethodnoj godini.
U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je smanjenje kod proizvodnje djeteline za 21,7 posto, lucerke za 21,6 posto, kukuruza za krmu za 15,2 posto i travno-djetelinskih smjesa za 17,2 posto u usporedbi s 2020. godinom. Kod voća ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 10,5 posto i šljiva za 27,6 posto u odnosu na 2020. godinu. Ukupna proizvodnja grožđa bila je manja za 4,1 posto u odnosu na 2020. godinu. Istodobno, stručnjaci strahuju i da će kombinacija svih tih elemenata, uz smanjenu prodaju hrane zbog lošije kupovne moći građana, biti jedan od razloga što će poljoprivredna proizvodnja u proljeće 2022. godine biti prepolovljena. Zbog svega navedenoga uskoro se očekuje sastanak svih županijskih ministara poljoprivrede s federalnim kako bi se našlo rješenje kojim bi se potpomogli domaći proizvođači ovoga proljeća.
