Grlić Radman: Hrvatska želi stabilnu BiH, ono što ugrožava naše susjede, ugrožava i nas

Jedna je to od serije rasprava u kojima sudjeluju građanke i građani u svim državama članicama Europske unije s ciljem da kreiraju reformu europskog bloka. 

Zadarska rasprava održala se u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a osim europskog okruženja kao globalno sigurnog, razgovaralo se i o proširenju Europske unije u susjedstvu.

Hrvatska kao država članica u Europska uniji u cjelini vlastitu sigurnost ne može promatrati izolirano od drugih jer ono što ugrožava naše susjede, ugrožava i nas, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Danas više nego ikad svjedočimo zamoru proširenja, nedostaje entuzijazma kao onog iz 2004. godine kada je zajednici pristupilo deset država, kazao je ministar. 

 "Jedno od ključnih pitanja na koje treba odgovoriti jest u kojoj mjeri budućnost Unije uključuje širenje na nove države članice. Hrvatska vlada uvjerena je da vizija zajedničke europske budućnosti mora uključivati države jugoistoka Europe. Zar nije bolje graničiti sa stabilnim državama? Mi smo ti koji trebamo izvoziti stabilnost u nestabilna područja", ocijenio je Grlić Radman. 

Zamjenik bosanskohercegovačke ministrice vanjskih poslova Josip Brkić naglasio je da je strateški cilj BiH njezino članstvo u EU.  

Izazovi modernog doba poput globalizacije, klimatskih promjena, migracija i pandemije koronavirusa potvrda su da Europsku uniju i zapadni Balkan ne dijele samo interesi nego i isti problemi, nastavio je Brkić.

"Nijedna država ne može se izboriti samostalno s tolikim izazovima. Jako je važno da se vrijednosti, stavovi i politike na kojima je izgrađena Europska unija, dublje ukorijene u Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju", rekao je. 

Europarlamentarka Željana Zovko (HDZ, EPP) naglasila je kako će EU trebati puno ulagati u zapadni Balkan u budućnosti, a Europa je pokazala jasnu potporu regiji u njezinoj europskoj perspektivi usvajanjem projekta "IPA III".

Projektom će u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju biti na raspolaganju više od 14 milijardi eura iz europskih fondova kao pretpristupna pomoć za njihovo uključivanje u EU, a ta sredstva će moći koristiti i pogranična područja BiH.

Na panel raspravi sudjelovali su učenici i studenti obrazovnih ustanova sa zadarskog područja, a Konferencija o budućnosti Europe završit će se na proljeće sljedeće godine u vrijeme Europske godine mladih. Tada će se usvojiti zaključci, uključujući i ove zadarske, na temelju kojih bi institucije Europske unije trebale djelovati.