Brašno i kruh opet poskupjeli, stotine tisuća gladnih u BiH

Međutim, on je skuplji, a i oni koji su se grčevito borili kako bi smanjili gramažu, a prehrambeni proizvod ostavili na staroj cijeni podliježu pritisku. Razlog je poskupljenje pšenice na svjetskim burzama, piše Večernji list BiH. Iako je u BiH bila izvrsna godina, i po urodu i po količini, očito ni to nije bilo dovoljno da napravimo svoje rezerve te spriječimo novi udar koji se događa i koji bi nas mogao dovesti do gladi.

Očekivana poskupljenja

Sašu Trivića, vlasnika jednog od najvećih lanaca pekarnica u BiH, a koji svoje proizvode izvozi i na inozemno područje, pitali smo je li istina da je došlo do novih poskupljenja. - Istina je gorka i istina je to što me pitate - kaže nam na prvu poznati poslodavac i čovjek koji je jedan od najglasnijih u iznošenju gospodarskih problema u ovoj zemlji. Kaže nam kako je brašno poskupjelo za 20%. - Tako da je ovo bilo za očekivati, a možda se poskupljenja i nastave s obzirom na rast cijena energenata. Očekujemo da se barem koji mjesec situacija stabilizira da bismo dobili na vremenu te vidjeli što i kako dalje - priča Trivić. Je li rješenje u većoj sjetvi pšenice.

- U BiH se i ne mogu posijati velike količine pšenice. S druge strane, cijene gnojiva, koje ovise o onima energenata, su narasle, tako da jedno vuče drugo. Bojim se da neće biti neke prevelike rentabilnosti. Zasad nam je pratiti situaciju i pokušati odgovoriti na pravi način, ali da je teško, vidimo to iz dana u dan - priča nam Trivić. U ovom slučaju BiH, kao i sve manje države, a koje nisu sustavno razvijale svoju poljoprivrednu proizvodnju, prate što se događa u svijetu, a ono što se odvija na globalnoj razini nimalo ne sluti na dobro. Michael Guttin iz njemačke Udruge za proizvodnju žitarica, kazao je da će se one moći proizvoditi samo ako cijene budu prilagođene krizi, u protivnome i njemački proizvođači, ali i drugi veliki igrači na svjetskom tržištu završit će priču s proizvodnjom ili je smanjiti, što će biti uvod u novu, veću krizu. Agroklub prenosi poruke analitičara da će se žitarice plaćati “kao nikada do sada”.

U nebo su odletjele i cijene repromaterijala, a već se komentira da je ovo najskuplja sjetva u povijesti. Poznati ratar Petar Pranjić kazao je da je sjemenska roba poskupjela za 100%, kao i cijene pesticida kojima se tretiraju. - Sigurno je tek da će zemljoradnik reducirati davanja, slabije gnojiti, manje štititi, a što će iduće godine rezultirati manjim prinosima. Sarkastično sam nedavno rekao da je cijena gnojiva tolika da će ga početi pakirati i prodavati na kilogram. Dođeš u poljoljekarnu i kažeš: - Molim 17 kg KAN-a (poznato dušično gnojivo za prihranu svih poljoprivrednih kultura) - priča za Agroklub o situaciji u kojoj su se našli proizvođači. Za razliku od susjedne Hrvatske, BiH nema utjecajnih ljudi koji mogu podići glas i napraviti nešto da se spriječi divljanje cijena. Organizacije koje upozoravaju na situaciju u ovoj zemlji uglavnom ostaju na marginama.

Stanje dramatično

Dosad je, uz brašno i kruh, poskupjelo meso, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje... i niz drugih prehrambenih artikala, a onda i energenti. Litra goriva je oko 2,50 KM, a o plinu, čiji se pravi udar tek očekuje, da i ne govorimo. U najavi je i poskupljenje struje za tvrtke i obrte, a što će imati učinak na daljnji rast cijena drugih proizvoda. U Savezu samostalnih sindikata nezadovoljni su takvim najavama.

- Poučeni ranijim iskustvima, jasno je da će biti upotrebe, ali još više zloupotrebe ove situacije kao opravdanja da plaće radnika i dalje ne mogu značajno rasti - kazali su, uz ostalo. Plaće su ionako godinama na istoj razini, dok s današnjih 100 KM u odnosu na ranije vrijeme ne možete praktički ništa.

Udruga za zaštitu potrošača “Don” zatražila je što hitnije pregovore s političkim vlastima u kojima će sudjelovati i predstavnici potrošača jer situacija postaje neizdrživa. U nedavnom priopćenju naveli su zahtjev od nadležnih na svim razinama da zaustave trend poskupljenja i odbijanje zahtjeva koje najavljuju javni opskrbljivači vezano uz poskupljenja.

No, u BiH treba što prije reagirati jer pogoršanje trenutačne situacije izravno vodi u glad većeg broja stanovništva, a podaci prije pandemije kažu da je 600.000 gladnih u ovoj zemlji... Kakvo li je tek sada stanje?!