Sinoć je u dvorani “TAVELIĆ” na Buni, koja se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića. Održana promocija romana “U PAKLU RATNOG SARAJEVA – Sjećanja na uspomene” autora dr. Danka Lupija.
Bratovština sv. Nikole Tavelića – Buna Organizirala je ovu književnu večer i Dan klape “Katarina”.
O romanu su govorili fra Mile Vlašić, prof. Zdravko Nikić i Andrija Stojić, a sami autor romana dr. Danko Lupi bliže je predstavila svoje djelo.
U zabavnom djelu programa nastupili su:
Klapa “Katarina” Buna
Klapa ” Zvizdan”-Posušje
Klapa “Bratovština”-Gorica-Sovići
Vokalni ansambl HKUD-a ” Sv. Ante” Cim
Hercegovački portal je uživo prenosio promociju koju možete pogledati klikom na link Hercegovački portal
Predstavljanje knjige “U PAKLU RATNOG SARAJEVA – Sjećanja na uspomene” autora dr. Danka Lupija. Uz Književnu večer održan je i DAN KLAPE “KATARINA” – Buna koji se redovito obilježava u sklopu blagdana blažene Katarine Kotromanić-Kosača.
Autor romana dr. Danko Lupi, za Hercegovački portal rekao je:
Promocija romana je iza nas, šta nam možete reći o promociji?
Promocija je zaista bila jako jako interesantna puno je toga za kratko vrijeme rečeno bila je bogata emocijama, pjesmom, lijepim riječima tako da zaista sam jako zadovoljan i zahvalan svima koji su se okupili ovdje u dvorani “TAVELIĆ” na Buni, koja se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića u ovako velikom broju na moje veliko iznenađenje.
Što nam možete poručiti kao autor romana?
Pa evo da vam kažem što čovjek može poručiti i tko je zaslužan za izdavanje ovoga romana. Mogu poručiti svima da čitaju knjige, jer knjige se moraju čitati šteta je što kod nas ljudi malo čitaju, pogotovo roman, jer roman je vrhunac intelektualnog rada ne mislim na svoj roman nego općenito. Svaki roman vrijedi pročitati zaista i evo to bi bila moja poruka sto više čitati.
Pogotovo sad kada tako malo ima oko nas lijepih stvari lijepih događanja sve mnogo više ima onoga čovjeka deprimira nego nekih ugođaja koji su jeli ovaj humaniji nego inače što oko nas ima.
Da li se želite nekome zahvaliti za izdavanje romana?
O da svakako prije svega bi se htio zahvaliti Fra Bernardu Mariću. Fra Bernard je zaista puno toga učinio da bi ovaj roman ugledao svjetlo dana, fra Mili Vlašiću koji je sve ovo lijepo organizirao, te svakako profesoru Zdravku Nikiću koji je napravio fantastičnu lekturu, a i kolekturu romana. Znate tu se vidjelo njegovo majstorstvo, profesor je zaista majstor lijepe riječi kad je on to uzeo u ruke to samo nije bila ovaj lekturu nego i kolektura sigurno je li to je činjenica da je roman daleko kvalitetnije ispao sa njegovom kolektrurom nego bez nje, dakle velika mu hvala za sve što je uradio.
O piscu
Danko Lupin rođen je u Starom Gradu na otoku Hvaru, Republika Hrvatska, 1936. godine. Završio je medicinski fakultet u Sarajevu 1962. godine, a 1969. godine položio je specijalistički ispit iz infektologije. Bavio se i znanstvenim radom u području kliničke farmakologije Medicinskog fakulteta u Tuzli. Publicirano 30 znanstvenih i stručnih radova, napisao je dvije stručne knjige i jedan udžbenik iz infektologije.
Potječe iz obitelji prosvjetnih djelatnika. Otac Dinko bio je profesor povijesti, a majka Kačića učiteljica. Zato i nije bilo neočekivano kada se nakon 40 godina predanog rada u struci, nakon umirovljenja pokusao baviti i pisanjem. Počeo je s pisanjem pjesama, zatim kratkih pripovjetki, a onda je pokušao i napisati roman, svjestan kako je roman bila njegova tajna ambicija još u gimnazijskim danima, posebice nakon što je profesor književnosti pohvalio njegove rečenice. Ta je želja bila tu u njegovoj duši, ali kako je mogao ostaviti kada se zdušno bavio medicinom i sve je tako bilo do umirovljenja.
U mirovini je pokušao ostvariti svoju veliku želju i napisao je 2 romana; jedan povijesni, pod nazivom Kronika o Matiji, posvećen ustanku hvarski pučana početka 16.stoljeca. Tako se na neki način odužio svome voljenom otoku gdje je ugledao prve zrake sunca. Drugi roman. U paklu Sarajeva - sjećanje na uspomene, posvetio je građanima Sarajeva, njihovom preživljavanja tijekom trogodišnje pakla, što i jest srž romana, ali u njemu ima i stanice koje se mogu prepoznati kao romansima autobigrafije, gdje se prepleću fikcija i autorove uspomene.
Hercegovački portal
