U cijeloj Europi nedostaju vozači, prema procjenama potrebno ih je oko 400 tisuća.
Problem se pojavljuje i u ostalim sektorima pa mnogi upozoravaju da je jedino rješenje uvoz radne snage. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš u središnjem Dnevniku HTV-a je rekao kako se na tržištu rada u zadnjih desetak godina dogodila dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano - mlađi kompetentni ljudi, poručio je Vedriš.
● Situacija s manjkom vozača u Velikoj Britaniji je vrlo ozbiljna. Radnika nedostaje i u nekim drugim sektorima. Koliko je ta zemlja ovisna o migrantskom radu?
- Sigurno je da brexit ima svoju cijenu. U logistici je najvidljivija. Međutim, svako oporezivanje, carinjenje, svako izlaženje iz sustava koji je protočan ima svoje probleme. Mi vidimo te probleme. Plus, pandemija je sve usporila, socijalna distanca, niz je problema koji su sad kulminirali. Naravno, ostaje pitanje rješenja, poručio je Vedriš.
● Može li se Velika Britanija u budućnosti osloniti na, recimo to tako, "proizvodnju" vlastite radne snage ili će pod hitno morati mijenjati imigrantska pravila, te ljudima koji dolaze osigurati bolje radne uvjete i veće plaće?
- To će biti svuda pitanje, ne samo u Velikoj Britaniji. To će biti pitanje svuda u Europi, u Europskoj Uniji, to će biti pitanje i u Hrvatskoj. s tim da moram napomenuti - vozače ne možete naštancati, ne možete im podijeliti diplome. To je jedan vrlo odgovoran posao. Možete ih s jednog mjesta prebaciti na drugo, ali kvalifikaciju u ruke dati im samo formalno bi bilo preopasno. Ja bih rekao da će razdoblje odgajanja novih vozača potrajati, rekao je Vedriš.
● U kontekstu problema u transportu roba može se čuti da u Europi nedostaje 400 tisuća vozača kamiona te da problem eskalira. Koliko je izvjesno da će manjak vozača uz brojne druge nestašice povećati cijene prijevoza robe, a time i cijene u trgovinama?
- Prava vijest je da se to već dogodilo. Logistika, dakle promet je poskupio enormno i prelio se na cijene proizvoda slično kao i pojedine sirovine i sve je to skupa već ugrađeno u cijene. Pitanje je samo kako taj trend zaustaviti, naglašava.
● Nedavno je objavljeno da je najjačem europskom gospodarstvu njemačkom, godišnje potrebno 400 tisuća uvoznih radnika. Europsko stanovništvo je sve starije, spomenimo i neatraktivnost određenih poslova. Postavlja se pitanje može li se radna snaga u Uniji stabilizirati bez kvalificiranih migracija?
- Na tržištu rada u zadnjih desetak godina dogodila se dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano - mlađi kompetentni ljudi. I u tim promjenama najdinamičnija gospodarstva, a njemačko je sigurno najjače, najviše osjećaju te potrebe i prva na njih reagiraju. Znači Njemačka je prva reagirala s jednim snažnim uvozom radne snage, kvalificirane radne snage. No vratimo se kod kuće - ono što je hrvatski problem, potpuno obrnuto od njemačkog, našu je zemlju zadnjih 5-6 godina napustilo 10% ukupnog stanovništva, međutim probranoga, u najboljoj radnoj dobi, s najboljim kvalifikacijama i mi se suočavamo s time da je taj "odljev mozgova" za nas deficit koji plaćamo, ustvrdio je Vedriš.
● Može li se zaključiti da i Hrvatska uvozom radne snage pokušava liječiti simptome ali ne i uzroke manjka radne snage u određenim sektorima?
- To je suština, samo bavljenje suštinom, ne samo tržištem rada nego i korijenima koji to donose. Mi smo u građevinarstvu izgubili oko 50 tisuća radnih mjesta zadnjih 5-6 godina. Ti ljudi nisu ostali kod kuće jer moraju od nečega živjeti. Ne možemo ih sada, kada je građevina opet oživjela, ih preko noći dozvati nazad. Naš turizam je visoko sezonalan. Ako se usporedimo s Grčkom koja ima velik broj hotela s 4 i 5 zvjezdica koji rade čitavu godinu. tada je proporcija zaposlenih u turizmu daleko veća. Kako da objasnite nekom da je sezona tri mjeseca, a onda mu kažete da se snađe ostalih 9 mjeseci, naglašava Vedriš.
● Spomenuli ste nedostatak radne snage u građevinarstvu i turizmu, no sve je izraženiji i problem nedostatak medicinskih sestara u Hrvatskoj. Nedostaje ih više od 4000 tisuće. Je li to rješiv problem? Ili će kvaliteta usluge u zdravstvenom sustavu njihovim manjkom nastaviti padati?
- Sigurno. Vratimo se na ovo prvo, ta dva sektora u širem smislu čine gotovo četvrtinu hrvatskog BDP-a i udari je jak. Ovo što me pitate za medicinske sestre to je drastično vitalno pitanje koje ova pandemija još više podcrtava. Problem školskog sustava, kvota, zapošljavanja, troškova u zdravstvu koji moraju biti negdje drugdje reducirani da bi povećali zapošljavanje sestara... Vraćamo se na ono što sam već rekao - da bi riješili problem morate ići duboko po vertikali, a ne se zadržavati na površini, poručio je Mladen Vedriš.
