BiH je zbog loših puteva prva po smrtnosti na cestama

Sigurnost u prometu bila je jedna od glavnih tema drugog dana Kongresa o transportnoj infrastrukturi i transportu, a sudionici su jednoglasno poručili kako veliku ulogu u sigurnosti u prometu ima cestovna infrastruktura.

Osman Lindov, professor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu, kazao je kako brojni faktori utječu na sigurnost u prometu.

"Bosna i Hercegovina visoko je pozicionirana na ljestvici po nesigurnosti u prometu, i to se iz godine u godinu samo pogoršava. Sve što se radi ovdje ne ide u korist toga da se smanji broj poginulih i ozlijeđenih. Danas na cestu izađe svako, blokira promet i to sve bez ikakve regulacije. Događaju nam se brojne nesreće gdje ljudi gube živote, a sve zbog toga što plagiramo ili prepisujemo loše prakse od drugih zemalja. U BiH se moraju napraviti ozbiljne strategije i akcijski planovi i to moraju uraditi ljudi koji poznaju problematiku. Nama danas strategije i akcijske planove prave ljudi koji niti poznaju problematiku, nisu ni stručni", kazao je Lindov.

Naša zemlja, kako kaže Lindov, prva je u regiji po smrtnosti na cestama. U Europi ima zemalja koje su lošije od nas, ali one rade na tome da stanje poprave, dok se u BiH ide puževim koracima, a stanje je sve gore.

"Kada bismo imali mrežu autocesta od tisuću kilometara bili bismo sigurno zemlja sa najmanje poginulih i ozlijeđenih u regiji. Ovako smo najlošiji i godišnje imamo ogroman broj poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama zbog loše infrastrukture", istaknuo je Lindov.

Nebojša Prostran, iz tvrtke INK Constructor iz Banje Luke, govorio je o mostovima u BiH, te istaknuo kako su oni veoma stari, rađeni u socijalističkom razdoblju. "Ulaganja u održavanje mostova su jako mala, sve je svedeno na krpljenje rupa, zato što su naši proračuni jako skromni i radi se samo ono najhitnije. Nesreće na mostovima nisu česte. Ono što je problem jeste što se kod nas ne vrše kontrole redovito, a kada bi se to radilo bilo bi mnogo bolje i lakše da se održava njihova funkcija. Ovako često dođemo u situaciju da se moraju uložiti mnogo veća sredstva nego da se to sve kontroliralo na vrijeme", istakao je Prostran.

Ono što utiče na kvalitetu cesta u BiH posljednjih godina su i klimatske promjene koje su donijele velike poplave. Bosna i Hercegovina, kako je kazala Suada Sulejmanović, izvanredna profesorica na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, nema razrađenu metodologiju za zaštitu i poduzimanje mjera cesta od poplava koje su sve češće i koje prave toliku štetu da to država BiH veoma teško podnosi.

"Poplave ne možemo spriječiti, ali možemo biti spremniji za njih, možemo našu infrastrukturu učiniti boljom, unaprijed spremiti plan kako zaštititi živote. Ono što je bitno jeste da se počelo raditi na tome, ali potrebno je i vremena i sredstava da se to sve izorganizira", poručila je Sulejmanović.

Redoviti professor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu Eduard Missoni radio je analizu stradanja motociklista, te istaknuo kako je to veliki problem svugdje u svijetu.

"Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preko millijun ljudi smrtno strada godišnje, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđenih. Oni sa lakšim tjelesnim ozljedama se skoro i ne evidentiraju, ali to ne znači da takvih nesreća nema mnogo. Mnogo se takvih nesreća događa u cijelom svijetu i neophodno je da svi sudionici u prometu vode računa i o svom, ali i ponašanju drugih sudionika u prometu", istaknuo je Missoni.