Tornado u Istri savio stup od struje, meteorologinja objasnila kako

Tornado se formirao na moru zapadne Istre, a potom je nakon 18 sati ojačao te se premjestio kopnenim dijelom od Poreča prema Pazinu.

Na svu sreću tornado se kretao nenaseljenim šumskim područjem izbjegavajući sva naselja na svojoj ruti. Kuda je prošao, srušio je brojna stabla, nerijetko i hrastove stare stotinjak godina, a savio je i stup HEP-a, navodi Istramet.

Kontaktirali smo meteorologinju Tanju Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i upitali je koliko su česta tornada ovog intenziteta u Hrvatskoj i je li na formaciju ovoga u Istri utjecao niz toplinskih valova koji su zadnjih tjedana pogodili Hrvatsku.

Tornada nisu rijetka kod nas, no obično ne budu tog intenziteta i ne uzrokuju veće materijalne štete. Koliko su česta tornada F1 u Hrvatskoj i što je bio uzrok, u meteorološkom smislu, nastanka ovog tornada? 

Ako analiziramo sinoptičku situaciju možemo reći da su olujna nevremena koja su nastajala u dosta predjela Hrvatske, posebice na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti bila posljedica pritjecanja vrlo nestabilnog i vlažnog zraka u jugozapadnoj visinskoj struji na prednjoj strani duboke doline koja se protezala zapadnom Europom, sve od Skandinavije na sjeveru do Gibraltara, odnosno planine Atlas.

Za nastanak izražene konvekcije, a i tornada potrebno je nekoliko sastojaka, uvjeta. Dosta vlage u nižim slojevima atmosfere, promjena temperature zraka po vertikali koja uzrokuje nestabilnost te mehanizam koji podiže čest zraka i dozvoljava joj iskorištavanje raspoložive energije. Uz navedene uvjete neophodan je još jedan, a to je smicanje vjetra, odnosno promjena smjera i brzine vjetra u plićem (0-3 km), ali i dubljem sloju (0-6km). Postoje dvije vrste tornada, oni koji nastaju kao sastavni dio mezociklone, oblaka koji osim izraženog uzlaznog strujanja ima i izraženu rotaciju.

Također, postoje i nemezociklonalna tornada koja se kod nas na Jadranu češće nazivaju pijavicama i proces nastanka je malo drugačiji. Kod nas do sada nije napravljena analiza kojom bi se ustvrdio točan broj tornada po njihovom intenzitetu, a pri čemu se najčešće koriste tzv. Fujita skala, odnosno engl. The Enhanced Fujita Scale (EF Scale).

Broj opaženih pijavica/tornada razlikuje se od godine do godine. Prema meni dostupnim podacima i preliminarnoj analizi, gledajući razdoblje od 2001. do 2020. pijavica, dakle tornada nad vodenom površinom bilo je opaženo odnosno dojavljeno najviše 2013. godine, 32 dana s pojavom pijavice i u tih 32 dana zabilježeno ih je čak 94. Za 2020. godinu prikupila sam dojave o pojavi pijavice u 21 dan te ih je bilo 39.

U prikupljanju podataka veliku zaslugu imaju upravo lovci na oluje s kojima sam godinama u kontaktu, a istaknula bih ovim putem velik doprinos Sandra Punceta s Lošinja i Daniela Pavlinovića iz Dubrovnika, kao i udruge Crometeo i Istramet.

Jesu li konstantni toplinski valovi imali utjecaj na njegovo formiranje i znači li to da nas čeka mogućnost pojave dodatnih tornada ovakvog (ili većeg) intenziteta?

Toplija i vlažnija atmosfera svakako je okruženje koje je jedan od uvjeta za nastanak jačih olujnih nevremena uz dodatne sastojke navedene u gornjem odlomku. Nevremena, samim time i pojava tornada povećava se kada na zagrijanu površinu stiže hladniji zrak jer se time povećava nestabilnost atmosfere. Upravo i druga polovina kolovoza, a i rujan su mjeseci kada se takve pojave na Jadranu mogu očekivati budući je more toplo, a sve učestaliji su hladni prodori nad naše krajeve.

Je li u geografskom smislu Istra bila na neki način pogodnija za formiranje tornada F1 od, primjerice, Dalmacije ili Primorja?

Prodori hladnijeg zraka u ovo doba godine češće zahvaćaju sjeverni dio Jadrana, i ovaj je prodor bio baš takav te su već u toku prošlog tjedna najave za jača nevremena bila upravo s naglaskom na to područje, a u petak 30.7. izdano je na stranicama DHMZ-a i posebno priopćenje, a izdana su i  pravovremena upozorenja na grmljavinsko nevrijeme i putem stranice meteo.hr, kao i Meteoalarm platforme.

Putanja kojom se tornado premještao srećom je bila preko uglavnom nenaseljenog područja.

Hoće li tornado intenziteta F1 (ili veći) postati uobičajenija pojava u budućnosti s napretkom klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja?

S globalnim zagrijavanjem svakako će porasti energija atmosfere pa i mora i oceana odnosno cjelokupnog sustava time će se povećati učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. Tornada F0 pa i F1 nisu toliko neuobičajeni za naše područje, a to nam ukazuju i brojni znanstveni radovi koji su obrađivali pojavu tornada u Hrvatskoj.

Vjerojatno najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić. Osim što je počupao ogroman broj stabala, tornado je izbacio vagone s tračnica, a stražnji vagon bio je odbačen čak 30 m dalje. Vrlo izražena pijavica zabilježena je i kod Bibinja 18. kolovoza 1994. Ona je čak zarotirala trajekt na moru. Na tu temu je objavljen i znanstveni rad. 

Pijavica je na Jadranu, ali i na kopnu, bilo oduvijek. Od nedavnih događaja treba spomenuti i snažnu pijavicu kod Splita 2016. godine koja se premjestila vrlo blizu glavne meteorološke postaje Split – Marjan, prenosi Index.