Report Gojka Drljače: Učinkovitost Pfizera pala na 39 posto, sad se vidi učinkovitost švedskog modela

Piše: Gojko Drljača/Jutarnji list

Najnovije vijesti o učinkovitosti Pfizerov cjepiva u Izraelu ne ohrabruju: dokazan je daljnji pad učinkovitosti cjepiva kad je u pitanju zaštita od zaraze, i to na 39 posto. Uzrok je dominacija zaraznijeg delta soja.

U prvom razdoblju cijepljenja u Izraelu Pfizerovo cjepivo praktično je zaustavilo širenje zaraze jer se u tom pogledu kod originalne alfa varijante pokazalo učinkovito čak 94 posto (od ožujka do svibnja), a po nekim istraživanjima i više. Nedavno su izraelske zdravstvene vlasti objavile podatak kako je učinkovitost cjepiva kod zaustavljanja blagih oblika zaraze pala na samo 64 posto, a vrlo brzo nakon toga izašli su informacijom da su utvrdili 39-postotnu zaštitu.

Razina zaštite od 64 posto bila je utvrđena 6. lipnja i 3. srpnja. Radi se, dakle, o vrlo brzom padu postotka zaštite od zaraze. Pada i razina zaštite Pfizerovog cjepiva i od hospitalizacije, ali ne tako dramatično kao zaštita od zaraze. Trenutačno je procijenjena razina zaštite od hospitalizacije na 88 posto, a od teške bolesti na još uvijek visokih 91,4 posto.

Prvi grafikon govori kako u drugom dijelu godine zbog dominacije delta varijante Pfizerova cjepiva više ne mogu biti jamstvo zaustavljanja širenja zaraze, ali drugi grafikon pokazuje da čak i uz značajni rast zaraženih krivulja rasta smrti više ne prati krivulju slučajeva kao što je pratila u ranijim pandemijskim valovima.

Koliki je, zapravo, rizik delta varijante? U laboratorijskim uvjetima utvrđeno je kako delta uzrokuje blažu bolest nego ranija južnoafrička beta varijanta, pa i alfa. Praktično sva cjepiva i dalje su i kod delte učinkovita u sprečavanju najtežih ishoda, ali ostaje otvoreno pitanje može li delta u značajnijem postotku razviti tzv. „dugi covid“. Nova istraživanja pokazuju kako je moguće da zaraženi delta varijantom nose i tisuću puta više virusa, nego oni zaraženi originalnim virusom. No, to ne znači da će biti bolesniji nego zaraženi alfa i beta varijantom, ali mogu biti zarazniji te duže prenositi virus.

Cijepljene osobe koje se zaraze deltom izgleda da su u pravilu bile izložene ekstremno velikim količinama delta varijante. Cijepljeni su, ponovimo i naglasimo, i dalje vrlo dobro zaštićeni od teških ishoda. U bolnicama apsolutno dominiraju pacijenti koji nisu cijepljeni – udio necijepljenih među hospitaliziranima razlikuje se po zemljama, ali se kreće između 95-99 posto.

Ono što je hrvatski problem zbog širenja delta varijante jest činjenica da smo cijepili puno manji udio stare populacije nego oni koji su s programima cijepljenja otišli najdalje.

Zemlje koje imaju puno cijepljenih različito reagiraju na zarazniju delta varijantu. Britanija se odlučila za potpuno otvaranje, dok su u Izraelu vratili neke epidemiološke mjere. Ispod je grafikon koji pokazuje kako i pored otvaranja izgleda da stope brzine rasta (gledano na tjednoj razini) u Britaniji pokazuju jasnije znakove usporavanja rasta, nego u Izraelu, ali to ne znači da će se taj trend održati.

Iako su Šveđane tijekom prvog vala pandemije napadali da su zbog slabih epidemioloških mjera „ubojice“ staraca, Švedska je pro broju mrtvih na milijun stanovnika sada među uspješnijim europskim zemljama. Ono što je pri tome intrigantno je da je bez zatvaranja kafića, restorana i nošenja maski, Švedska uspjela, gledajući broj smrti, imati tijekom cijele pandemije samo dva opasna vala, što ukazuje na to kako se uz odgovarajuće bolničke terapije i cijepljenje posljedice zaraze ipak mogu imati pod kontrolom i bez radikalnih epidemioloških mjera.

Trenutačno su smrti u Švedskoj, gledajući tjedne prosjeke, praktično na nultoj razini.

Piše: Gojko Drljača/Jutarnji list