Katolici danas slave blagdan Sv. Ilije

Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je “podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima”, piše Nedjelja.ba.

On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio.

Ilija je bio rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijac. Borbu s bezbožnim Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje je izrekao nalazeći se na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit zašto je tamo došao, prorok je odgovorio: “Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život” (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija. One izriču njegovo proročko poslanje u jednom veoma teškom razdoblju povijesti izabranoga naroda.

Štovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551.

Hodočasnici u Svetu Zemlju sjećaju se Sv. Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, Židova i muslimana.

U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u hrvatskim krajevima, Ilija "zapovijeda" gromovima i kiši, pa se čak i naziva "Ilija gromovnik".