5 vrlo jednostavnih sugestija za povećanje produktivnosti ili kako postići da vam dan stvarno ima 24 sata

Za razumijevanje ovakvih fenomena vrlo je važno što se prije vratiti početnom aksiomu koji glasi: svatko od nas, u svakom danu, na raspolaganju ima 24 sata. 

Razlika je u tome kako ćemo ih potrošiti. Dajemo pet sugestija za postizanje veće produktivnosti:  

1. Naučite planirati

Razumijemo mi da ne moraju svi biti pristalice planova i planiranja. Međutim, probajte i vi razumjeti da postoje valjani razlozi zašto svako malo naletite na tekstove o značaju planiranja. Potrebno je doslovno par minuta dnevno da nekako, u glavi ili na papiru, evidentirate najvažnije zadaće. Onda kad imate jasnu sliku o tome što vas sve u jednom danu čeka, odredite neki redoslijed izvršenja! Nećemo ni pokušati sugerirati kako napraviti najbolji plan, jer zbilja vjerujemo kako različitim ljudima odgovaraju vrlo različiti načini. 

Dok nekima od nas bolje ide da se prvo bavimo najvažnijim radnjama (u pravilu najtežim), neki drugi ljudi na ovaj način ne bi nikada ništa napravili. Nekima od nas bolje ide ako krenemo s najlakšim zadacima. Naime, odaberemo li početi s lakšim, velike su šanse da ćemo u kratkom vremenu postići dobre rezultate. Stvar s dobrim rezultatima jeste da nas oni prirodno motiviraju na prelazak na sljedeću razinu, onu čije osvajanje nosi više poena. 

S koje strane ćete napasti dnevni raspored je podložno osobnom izboru. Međutim, za mudro iskoristiti sve sate u jednom danu, kakav-takav plan je nužan.

2. Naučite upotrebljavati rutinu u svoju korist

Koje jučerašnje obveze ste najbrže i najlakše obavili? Bit će da su to one koje i ne smatrate obvezama, toliko su rutinske. Uzmite ovako – ako vlastiti krevet pospremite automatski čim se iz njega podignete, vrlo je vjerojatno da ste od ove radnje vremenom napravili rutinu. Ako to nije tako, nego vam se zatezanje plahti pretvorilo u nevoljku (sigurno mislite i apsolutno nepotrebnu) radnju, pogodnu za odgađanje, onda vjerojatno češće legnete u neraspremljen, nego raspremljen krevet.  

Čini vam se da je primjer trivijalan? Što je recimo s izradom izvješća, bilo kakvih? Teško bi se moglo reći da postoje ljudi koji ih obožavaju raditi. Ali zato postoje oni koji su od tog mrskog zadatka napravili rutinu. Njima završetak sastanka znači početak pisanja izvješća i to bez velikog razmišljanja o smislu i besmislu i izvješća, i posla, i života. Oni taj posao ne mrze i ne odgađaju. Ionako dobro znaju da bi to bilo uzaludno jer što se mora, mora se. 

Pospremanje kreveta, pisanje izvješća, rad na dizajnu kontrolne table za Rimac C_Two automobil – princip je apsolutno isti.

3. Naučite prepoznati pomagala i smetala

Svi mi dobro znamo što nam sve pomaže pa da nam sat ne otkucava uzaludno. Svi mi još bolje znamo što je to što nam, bez greške i svaki put, odvuče fokus s onog što radimo nakon čitave jedne minute. Moramo pametno iskoristiti to znanje ... 

Možda ste od onih kojima glazbena podloga svaku radnju čini nekako podnošljivijom. Ako je tomu tako, onda imate savršeno opravdanje za ulaganje u bežične slušalice! 

Ako ste pak kao autorica ovog članka i znate da će vas u ozbiljnom poslu strašno ometati pomisao na neki mali, potpuno nevažni i glupi poslić koji još čeka (znamo sve, ali tu nema pomoći), onda obavite te sitnice prije nego li se posvetite najvažnijem zadatku!  

4. Naučite ne biti suviše temeljiti

Sklonost da što god radite, radite onako kako Bog zapovijeda, svakako je za pohvalu. Ali nikako po svaku cijenu i nikako svaki put! Na žalost, raditi temeljito obično znači da taj rad traje i traje. 

Još opasnije od poslova koji u vašim rukama jednostavno nemaju kraja ni konca, jeste potreba da sve radite sami jer ako niste sami uradili, onda nije ni urađeno kako valja ... Ali to je već sasvim druga tema. 

Proizvesti najbolju kvalitetu onda kad je nitko nije tražio i nikome ne treba, skoro je jednako pogrešno kao i isporučiti lošu kvalitetu onda kad se tražila najbolja. Vrlo često, stvari mogu samo onako kako mogu! Radije malo zažmirite, i nastavite dalje!

5. Multitasking – sposobnost koju je možda bolje ne učiti

Sposobnost istodobnog obavljanja različitih zadaća može biti dobra za produktivnost ali zato loša za sve ostalo. Opet, nismo svi isti i neki od nas, uglavnom žene, vjeruju da je multitasking najbolje ljudsko otkriće nakon vatre. 

Neki misle, uglavnom nisu žene u pitanju, da bi multitasking mogao biti jedino dobar za kombiniranje radnji poput izležavanja na plaži i ispijanja koktela. 

Bez potrebe da se donosi konačni sud, želimo reći kako multitasking nije za svakoga.  

Koristite li multitasking kao sredstvo da u ograničenom vremenu postigne više, vodite računa kako metoda trčanja na sve strane često rezultira da zapravo ne stignete nigdje. 

I ako nekim čudom stignete, mogla bi u pitanju biti sasvim pogrešna strana. Počesto, starinska metoda da se novi posao započne tek kad se potpuno okonča prethodni, pokazala se kao bolji saveznik u postizanju i zadržavanju veće produktivnosti.